Ruske trupe pokušavaju napredovati prema malom gradu Soledaru blizu Bakhmuta u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck. Ukrajinski vojnici također odbijaju stalne napade na grad Bakhmut. Ukrajinski dužnosnici odbacili su tvrdnje Rusije da je 600 ukrajinskih vojnika ubijeno u udaru na Kremlj prošlog vikenda.
Tijek događaja:
23:23 - Kanada će kupiti američki sustav za protuzračnu obranu zemlja-zrak NASAMS za Ukrajinu, priopćio je ured kanadskog premijera Justina Trudeaua nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Ciudad de Mexicu u utorak.
Trudeau i Biden razgovarali su o ratu u Ukrajini na sastanku sjevernoameričkih čelnika u Meksiku.
"To je prva kanadska donacija sustava za protuzračnu obranu Ukrajini", istaknula je kanadska ministrica obrane Anita Anand na Twitteru.
I spoke with Ukrainian Defence Minister @OleksiiReznikov this morning and heard it directly: air defence systems are Ukraine’s top priority. That’s why Canada is purchasing a National Advanced Surface-to-Air Missile System (NASAMS) from the United States to donate to Ukraine. pic.twitter.com/33bdHmcldb
— Anita Anand (@AnitaAnandMP) January 10, 2023
Sustavi za protuzračnu obranu prioritetni su za Ukrajinu, rekao joj je ukrajinski kolega Oleksij Reznikov u telefonskom razgovoru ranije u utorak.
Sustav NASAMS je sustav kratkog do srednjeg dometa koji šiti od napada dronovima, projektilima i zrakoplovima, rekla je Anand.
Donacija vrijedi oko 406 milijuna kanadskih dolara (302,6 milijuna američkih dolara) i nadovezuje se na 500 milijuna kanadskih dolara koliko je Kanada obećala Ukrajini u studenom, po priopćenju ministarstva obrane.
Kanada je od veljače izdvojila više od milijardu kanadskih dolara za vojnu pomoć Ukrajini.
Trudeau i Biden razgovarali su i o "zajedničkoj predanosti obrani Sjeverne Amerike uključujući kanadsku kupnju lovaca F-35", po priopćenju.
Kanada je u ponedjeljak finalizirala ugovor o kupnji 88 lovaca F-35 od Lockheed Martina u vrijednosti od 19 milijardi kanadskih dolara.
23:06 - Ukrajinski sektor telekomunikacija u ratnim okolnostima od veljače 2022. pretrpio je štetu procijenjenu na više od 1,7 milijardi američkih dolara, te će mu toliko, a vjerojatno i više trebati za oporavak, navodi se u izvješću Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), ujedno i UN-ove specijalizirane agencije za ICT.
To je izvješće ITU objavio u prosincu 2022., ali, kako komentiraju ovih dana razne medijske agencije, telekomunikacijski i ICT portali, potiho, što je izazvalo i određene frustracije među zapadnim diplomatama, posebice iz EU, tražeći objavu izvješća.
Iz agencije Reuters oko toga su napisali da im je pažnju na to izvješće pri traženju informacija skrenuo krajem prošlog tjedna glasnogovornik ITU-a, iz kojeg pak nisu javno komentirali izvješće, kazavši samo da je objavljeno 23. prosinca "nakon što ga je uprava ocijenila potpunim".
Procjenu šteta od rata na telekomunikacijama u Ukrajini ITU je naručio u lanjskom travnju kako bi se utvrdio opseg štete, a izvješće, kako prenose strani stručni portali i drugi mediji, pokriva prvih šest mjeseci rata, kada je oštećena komunikacijska infrastruktura u više od 10 od 24 regije u Ukrajini.
Osim procjene štete, u izvješću se navodi i da je Rusija u potpunosti uništila ili zaplijenila mreže u dijelovima zemlje od početka rata prošle veljače, kao i da je od srpnja 2022. više od 12 posto domova izgubilo pristup mobilnim komunikacijskim uslugama, a 11 posto baznih stanica mobilnih operatera bilo je izvan funkcije.
Utvrđeno je i da je oko 20 posto telekomunikacijske infrastrukture u Ukrajini oštećeno ili uništeno, pri čemu se izravna šteta telekomunikacijskih objekata, mreža, sustava i opreme procjenjuje na oko 700 milijuna dolara, a ekonomski gubici telekomunikacijskog tržišta na više od 100 milijuna dolara.
Tvrtke pružaju 22 posto manje usluga nego prije početka rata, a pod okupacijom su tri od sedam operatora koji pružaju usluge mobilnih komunikacija te 961 od 4.482 pružatelja usluga fiksnog interneta u Ukrajini.
"Od početka vojnih napada u Ukrajini agresor je u potpunosti uništio ili zaustavio redovan rad javne i privatne zemaljske telekomunikacijske i kritične infrastrukture u privremeno okupiranim i ratnim područjima", navodi se u izvješću.
Učestali cyber napadi
Osim tih detalja iz ITU-ijevog izvješća strani mediji ovih dana podsjećaju i na brojne kibernetičke (cyber) napade na Ukrajinu, koje trpi još od aneksije Krima 2014., da bi se tijekom uvoda u rusku invaziju 2022. znatno pojačali.
Otkriveno je tako da su se prvi veći kibernetički napadi dogodili 14. siječnja 2022., kada je 'srušeno' oko 70 ukrajinskih web stranica, među kojima i one ministarstva vanjskih poslova, kabineta ministara i vijeća za sigurnost i obranu.
Dan nakon toga hakeri su napali i nekoliko državnih i bankarskih službi, a ITU-ovo izvješće utvrdilo je da je od početka rata bilo više od 1.100 kibernetičkih napada na Ukrajinu.
Vijeće ITU-a zbog svega je donijelo i rezoluciju o pomoći i potpori Ukrajini za obnovu telekomunikacijskog sektora kroz praćenje i redovita izvješća o posebnim potrebama Ukrajine u telekomunikacijama i za učinkovitu tehničku pomoć.
Cilj je uz procjenu utjecaja rata osigurati i odgovarajuću mobilizaciju financijskih i ljudskih resursa za provedbu predloženih aktivnosti.
21:53 - Ukrajinska vojska priprema se za mogući novi napad ruske kopnene vojske iz Bjelorusije na Kijev.
Zbog toga su već pripremljeni ili pojačani obrambeni položaji na sjeveru zemlje, rekao je u utorak general-pukovnik Oleksij Pavljuk, koji je odgovoran za obranu Kijeva.
Kako bi se spriječilo brzo napredovanje ruskih tenkova, postavljena su šira minska polja na svim područjima po kojima se mogu kretati tenkovi, rekao je.
Na samom početku ruske invazije u veljači prošle godine, ukrajinske snage odbile su napredovanje ruskih postrojbi iz Bjelorusije prema Kijevu. Ruska kolona tenkova i oklopnih transportera duga više kilometara razbijena je u gustim šumama sjeverno od Kijeva i prisiljena na povlačenje.
Ukrajinsko vodstvo boji se novog napada ruske vojske, koja već nekoliko tjedana raspoređuje snažnije postrojbe u Bjelorusiji duž granice s Ukrajinom. Vojni stručnjaci još ih ne smatraju dovoljno snažnima za napad. No već jačaju ukrajinske snage koje se preusmjerava s drugih sektora bojišnice.
19:45 - Ukrajinska vojska priprema se za mogući novi napad ruske kopnene vojske iz Bjelorusije na Kijev. Zbog toga su već pripremljeni ili pojačani obrambeni položaji na sjeveru zemlje, rekao je u utorak general-pukovnik Oleksij Pavljuk, koji je odgovoran za obranu Kijeva.
Kako bi se spriječilo brzo napredovanje ruskih tenkova, postavljena su šira minska polja na svim područjima po kojima se mogu kretati tenkovi, rekao je.
Na samom početku ruske invazije u veljači prošle godine, ukrajinske snage odbile su napredovanje ruskih postrojbi iz Bjelorusije prema Kijevu. Ruska kolona tenkova i oklopnih transportera duga više kilometara razbijena je u gustim šumama sjeverno od Kijeva i prisiljena na povlačenje.
Ukrajinsko vodstvo boji se novog napada ruske vojske, koja već nekoliko tjedana raspoređuje snažnije postrojbe u Bjelorusiji duž granice s Ukrajinom. Vojni stručnjaci još ih ne smatraju dovoljno snažnima za napad. No već jačaju ukrajinske snage koje se preusmjerava s drugih sektora bojišnice.
18:46 - Švedska obavještajna agencija Säpo u utorak je objavila da očekuje porast ruskih obavještajnih aktivnosti u zemlji.
Ruska invazija na Ukrajinu iz temelja je promijenila europski sigurnosni poredak, pa i sigurnosnu situaciju u Švedskoj, objavio je Säpo na svojoj službenoj internetskoj stranici.
Agencija upozorava da Rusija više no prije pokušava prikupljati informacije u Švedskoj, uz pomoć ruskih građana, institucija i tvrtki, kao i kibernetičkih napada. Säpo vjeruje da bi se ruski obavještajci mogli koristiti sabotažama i dezinformacijama te putem nasilnih ekstremista pokušati destabilizirati švedsko društvo.
Špijunaža i sabotaža posebno bi mogle biti prisutne u poljima poput opskrbe energijom, telekomunikacija i prijevoza kritične robe, naglašava agencija, dodajući kako bi napadi na te sektore mogli naštetiti i ostatku Europe.
"Djelovanje ruskog režima je nepredvidivo, a Rusija predstavlja i ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Švedske", rekla je šefica Säpoa Charlotte von Essen.
Naglasila je da se ova prijetnja mora promatrati iz ruske percepcije Švedske kao europske zelje, ali i članice NATO-a.
"Možemo očekivati da će se ruske sigurnosne aktivnosti protiv Švedske povećati", rekla je šefica agencije koja bi uskoro treba postati članica Saveza.
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje NATO-u u svibnju 2022. godine. Ukupno 28 od 30 članica NATO-a ratificiralo je njihovo pristupanje, no proces je trenutno u zastoju zbog blokade Turske.
17:59 - Na dražbi organiziranoj u Francuskoj, na kojoj su se nudili predmeti od kozmetičkog kovčežića Catherine Deneuve do kape člana Daft Punka, prikupljeno je 250.000 eura za Ukrajinu, priopćila je u utorak zaklada supruge ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Američki glumac Tom Hanks darovao je pisaći stroj iz svoje osobne kolekcije, a Natalie Portman postere za ovu dražbu koju je francuski filmski redatelj Michel Hazanavicius organizirao za kuću Artcurial.
Među pedesetak lotova bio je i ručni sat koji je Jean Dujardin nosio u filmu "OSS 117" te nagrada Cezar za najbolju režiju dodijeljena Jacquesu Audiardu 2010. za film "Prorok" kao i Michelu Hazanaviciusu za "Umjetnika" 2012.
Polovica prikupljenog iznosa uplaćena je UNITED24, platformi za prikupljanje donacija koju je ustanovio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a druga polovica zakladi prve dame Olene Zelenske.
Dio novca prikupljenog na toj dražbi održanoj 1. prosinca namijenjen je bolnici u gradu Izjumu, na istoku Ukrajine, razorenom u ruskoj agresiji.
17:24 - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalene Baerbock zajamčila je u utorak Ukrajini, prilikom svog iznenadnog posjeta Harkivu, daljnju pomoć Njemačke u borbi s ruskim agresorom na tu zemlju.
“Građani Ukrajine trebaju znati da se mogu osloniti na solidarnost i pomoć Njemačke”, rekla je Baerbock nakon dolaska u ovaj grad na istoku Ukrajine.
Baerbock, čiji posjet je iz sigurnosnih razloga do posljednjeg trenutka držan u tajnosti, u Harkiv je stigla u pratnji svog ukrajinskog kolege Dmitrija Kulebe. Ona je prvi član njemačke vlade koji je otputovao na istok Ukrajine od početka ruskog napada na tu zemlju.
Baerbock je rekla kako je Harkiv simbol napada Rusije na Ukrajinu.
“Ovaj grad je simbol za apsolutnu suludost ruskog napada na Ukrajinu i za neopisive patnje s kojima su građani Ukrajine, posebice ovdje na istoku zemlje, suočeni”, rekla je Baerbock.
Ona je rekla kako u zimsku pomoć koju Njemačka šalje Ukrajini, osim generatora, ogrjeva i pokrivača, spada i oružje.
Today, @ABaerbock and I visited wartime Kharkiv where Russia caused enormous suffering. Kharkiv is now a symbol of successful Ukrainian counteroffensives which prove Ukraine will win with sufficient support of partners. I have no doubts further German military aid will come. pic.twitter.com/iCErESAW2J
— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) January 10, 2023
“U pomoć Ukrajini spada i oružje potrebno kako bi se građane oslobodilo od terora ruske opsade”, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova.
Njemačka je prije nekoliko dana donijela odluku o isporuci bojnih oklopnih vozila Marder (Kuna) Ukrajini, ali je vlada istodobno odbila zahtjeve za isporukom tenkova Leopard II.
17:09 - Ukrajinske trupe trebale bi započeti obuku na raketnom sustavu Patriot u SAD-u sljedeći tjedan, izvijestila je dužnosnica za CNN. Program obuke odvijat će se u Fort Sillu u Oklahomi, a navodno će program trajati "nekoliko mjeseci".
''Neću vam moći dati konkretan vremenski okvir za završetak obuke. Bbrigadni general Pat Ryder je rekao prošli tjedan da SAD razmatra različite mogućnosti gdje provesti obuku za rakete Patriot “kako bi uključile potencijalnu obuku ovdje u SAD-u, u inozemstvu ili kombinaciju oba ”.
Tijekom posjeta Volodimira Zelenskog SAD-u u prosincu, Joe Biden je najavio 1,85 milijardi dolara (1,54 milijarde funti) nove vojne pomoći Kijevu, uključujući isporuku raketnog baterijskog sustava Patriot.
Zelenski je rekao da bi to značajno ojačalo protuzračni obrambeni štit Ukrajine i spriječilo Rusiju da pogodi kritičnu infrastrukturu – “naše gradove, našu energiju”.
15:55 - Ukrajinske trupe "časno" brane grad Soledar na istoku zemlje, rekao je čelnik ruske privatne vojne tvrtke Wagner. Jevgenij Prigožin je u izjavi za Telegram, tonom drugačijom od onih koje smo navikli čuti s ruske strane, dodao da se za grad koji se nalazi nekoliko kilometara od Bahmuta u Donbasu vode "najteže, najkrvavije bitke".
Osnivač Wagnera, koji je saveznik predsjednika Vladimira Putina, također je rekao da su Wagnerove snage "isključivo" radile na zauzimanju Soledara. Soledar - koji je ključna meta za ruske snage - poprište je nekih od trenutno najžešćih borbi u ratu, a Prigožin mjesecima pokušava zauzeti grad i Bahmut.
Ukrajinske trupe uspjele su odbiti raniji pokušaj zauzimanja Soledara, ali se veliki broj proruskih Wagnerovih vojnika brzo vratio ovaj tjedan. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maljar rekla je jučer na Telegramu: "Neprijatelj je doslovno gazio preko leševa vlastitih vojnika, koristeći masovno topništvo, MLRS sustave i minobacače."
15:50 - Ukrajinske trupe pronašle su nešto što izgleda kao kaciga s uređajem za lasersku detekciju koju koriste Wagnerovi plaćenici u Ukrajini. Čini se da snimke podijeljene na društvenim mrežama prikazuju tehnologiju detekcije, nazvanu 'Pauk', na kacigi.
Snimku je podijelio ukrajinski vojni stručnjak Sergej Fleš koji je rekao da je s uređajem također pronađen priručnik s uputama na ruskom jeziku. Čini se da 'Pauk' korisnike može upozoriti na nadolazeće prijetnje pomoću lasera.
Prošlog tjedna Jevgenij Prigožin, osnivač najmoćnije ruske plaćeničke skupine Wagner, oprostio se od bivših robijaša koji su odslužili svoje ugovore u Ukrajini i pozvao ih da izbjegnu iskušenje da ubijaju kada se vrate u civilni život. Od svojih snaga od gotovo 50.000 plaćenika, Wagner je pretrpio preko 4.100 smrtnih slučajeva i vidio 10.000 ranjenih, uključujući više od 1.000 ubijenih između kraja studenog i početka prosinca u blizini Bakhmuta, prema američkim dužnosnicima.
15:43 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zauzela se u utorak nakon potpisivanja zajedničke deklaracije o suradnji NATO-a i EU-a da se Ukrajini isporuče zapadni tenkovi i sva pomoć koja joj je potrebna za obranu. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen potpisali su u utorak u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza treću zajedničku deklaraciju o suradnji EU-a i NATO-a.
“Podržavam svu pomoć koja je potrebna Ukrajini”, odgovorila je na konferenciji za novinare von der Leyen na pitanje podržava li da se Ukrajini dostave zapadni tenkovi, poput njemačkih Leoparda 2 i britanskih Challengera 2.
Više zemalja članica EU-a koristi njemačke tenkove Leopard 2 koji se smatraju među najboljima na svijetu. Španjolska je prva u lipnju predložila da pošalje 40 starih tenkova Leopard 2 Ukrajini, ali Njemačka je to dosad odbijala i bez njezina pristanka ni druge zemlje koje koriste Leoparde ne mogu ih izvesti. Sada je sve veći pritisak na Njemačku da dopusti isporuku tih tenkova Ukrajini.
Von der Leyen je također rekla da će EU nastaviti pritiskati Rusiju da zaustavi rat jačanjem sankcija te da će proširiti sankcije na zemlje koje podupiru Rusiju poput Bjelorusije i Irana. “Zadržat ćemo pritisak na Moskvu koliko god bude potrebno strogim režimom sankcija, proširit ćemo te sankcije na one koji vojno podržavaju ruski rat, poput Bjelorusije ili Irana", izjavila von der Leyen.
I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da treba pojačati pomoć Ukrajini. Najavio je da će se sljedeći tjedan održati razgovori s ukrajinskom stranom koja bi trebala reći kakvu pomoć očekuje. “Sljedeći tjedan predviđeni su razgovori s Ukrajincima kako bismo vidjeli kakvo im je naoružanje potrebno i tko ga među saveznicima može isporučiti”, rekao je Stoltenberg.
“Moramo nastaviti jačati partnerstvo između NATO-a i EU-a i moramo i dalje jačati potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg. “Režim u Moskvi želi drukčiju Europu, želi kontrolirati svoje susjede, a demokraciju i slobodu vidi kao prijetnju. To će imati dugotrajne posljedice po našu sigurnost”, dodao je. Stoltenberg je istaknuo i da “rastuća samouvjerenost” Kine također predstavlja izazov s kojim se NATO i EU moraju pozabaviti.
“Naša deklaracija jasno pokazuje da NATO ostaje temelj naše kolektivne obrane i ključan je za euroatlantsku sigurnost”, rekao je, naglasivši da stalni sukobi i nestabilnost u susjedstvu potkopavaju sigurnost transatlantskih saveznika.“Odlučni smo podići partnerstvo između NATO-a i Europske unije na višu razinu, osobito u rješavanju pitanja rastuće geostrateške konkurencije, otpornosti i zaštiti kritične infrastrukture”, rekao je glavni tajnik Saveza. “U svijetu rastućeg strateškog natjecanja, autoritarni akteri dovode u pitanje naše interese, vrijednosti i demokratska načela, vojnim, ali i političkim, ekonomskim i tehnološkim sredstvima”, dodao je Stoltenberg.
U potpisanoj deklaraciji o strateškoj suradnji dviju organizacija ističe se “važnost jače i sposobnije europske obrane koja pozitivno pridonosi globalnoj i transatlantskoj sigurnosti, a koja je komplementarna te interoperabilna s NATO-om”.
Prema deklaraciji, područja suradnje između EU-a i NATO-a uključuju pitanja otpornosti, zaštitu kritične infrastrukture, kibernetičku sigurnost, nove i disruptivne tehnologije, svemir, sigurnosne implikacije klimatskih promjena, kao i manipulaciju informacijama stranih faktora i njihovo upletanje.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel naglasio je važnost jačanja strateške autonomije EU-a u obrani u okviru NATO-a. “Mi Europljani želimo preuzeti veću odgovornost za svoju obranu, što znači jačanje europskog stupa u okviru NATO-a”, rekao je Michel.
12:35 - Rusija će nastaviti razvijati nuklearno oružje kako bi zajamčila suverenitet zemlje, rekao je u utorak njezin ministar obrane Sergej Šojgu. Moskva će nastaviti graditi svoju nuklearnu trijadu balističkih projektila, podmornica i strateških bombardera, javlja Reuters.
"Nastavit ćemo razvijati nuklearnu trijadu i održavati njenu borbenu spremnost, budući da je nuklearni štit bio i ostao glavni jamac suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše države", rekao je Šojgu.
"Također ćemo povećati borbene sposobnosti zračno-kosmičkih snaga - kako u pogledu rada lovaca i bombardera u područjima gdje djeluju moderni sustavi protuzračne obrane, tako i u smislu poboljšanja bespilotnih letjelica", dodao je.
9:19 - Bliski saveznik Vladimira Putina, tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev, rekao je u utorak da je sukob u Ukrajini vojni sukob između Rusije i NATO-a. Patrušev je u novinama Argumenti i Fakti rekao da Zapad pokušava rascijepiti Rusiju i želi je izbrisati s političke karte svijeta, prenosi Reuters.
“Uoči nadolazećih vojnih prijetnji, važno nam je imati takve oružane snage i specijalne službe kako ruski protivnici ne bi ni pomislili da bi se mogli boriti protiv nas”, rekao je.
9:00 - Rusija usredotočuje svoje napore na zauzimanje cijele Donjecke oblasti gađajući istočna područja Bakhmut, Avdiivka i Lyman, izvijestio je Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga u jutrošnjem brifingu. Glavni stožer priopćio je da je Rusija u posljednja 24 sata izvela 8 raketnih napada, 31 zračni napad i 63 raketna napada. Pogođeni su gradovi Harkiv, Herson, Kramatorsk i Ochakiv, a pogođena je i civilna infrastruktura.
8:15 - Reuters izvještava da je ruski ratni brod naoružan hipersoničnim krstarećim raketama održao vježbe u Norveškom moru, prema ministarstvu obrane te zemlje. "Posada fregate pod nazivom "admiral flote Sovjetskog Saveza Gorškov" izvela je vježbu protuzračne obrane u Norveškom moru", priopćilo je ministarstvo u utorak ujutro. Vladimir Putin poslao je fregatu u Atlantski ocean prošli tjedan, što je protumačeno kao signal zapadu da Rusija neće odstupiti zbog rata u Ukrajini.
8:09 - U svom dnevnom ažuriranju objavljenom nedavno, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva kaže da Rusija i Wagner "vjerojatno kontroliraju većinu" Soledara usred žestokih borbi za grad u Donbasu.
Rusija i Wagner napravili su taktički napredak u posljednja četiri dana, kaže ministarstvo, u onome što je opisalo kao "vrlo vjerojatan pokušaj da se okruži Bakhmut sa sjevera i prekinu komunikacijske linije".
Dodaje se da je, međutim, "malo vjerojatno da će Rusija odmah okružiti grad jer ukrajinske snage održavaju stabilne dubinske obrambene linije i kontrolu nad opskrbnim rutama".
.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 10 January 2023
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) January 10, 2023
Find out more about the UK government's response: https://t.co/aFDNytdSEu
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/5Bg8NCKRNt
8:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak u noćnim video obraćanjima da se Bakhmut i Soledar drže unatoč široko rasprostranjenom razaranju. Naveo je nove i žešće napade u Soledaru, gdje, kaže, nema zidova, a zemlja je prekrivena ruskim leševima.
"Iznimno je teško - gotovo da nema cijelih zidova... Zahvaljujući otpornosti naših ratnika tamo, u Soledaru, dobili smo dodatno vrijeme i dodatnu snagu za Ukrajinu", rekao je Zelenski.
Ali ukrajinski dužnosnici, predvođeni vrhovnim zapovjednikom generalom Valerijem Zalužnim, upozorili su da Rusija priprema nove trupe za novu, veliku ofenzivu na Ukrajinu, vjerojatno na glavni grad Kijev.
"Ruske trupe pokušavaju napredovati prema malom gradu Soledaru..." - "pokusaji" su zavrsheni juce nakon sto su muzicari Wagnera zauzeli i zapadni dio Soledara, efektivno opkolivsi zadnju grupaciju OSU u centru Soledara... Ju,ju,ju bice opet repriza Azovstala i Mariupolja, cini mi se...