U Hrvatsku će ove jeseni stići putujući medicinski sajam, karavana organizacije Karijere u bijelom, koja godinama obilazi zemlje istočne Europe i regrutira medicinsko osoblje za rad u zapadnoj Europi. Trenutačno u ponudi imaju 5 tisuća slobodnih radnih mjesta. Upravo je medicinsko osoblje, ponajviše medicinske sestre i to specijalizirane za gerontologiju i njegu starijih, najtraženije zanimanje u starim članicama Europske unije zbog populacije koja rapidno stari. Odaziv domaćih radnika u svakoj državi koju su dosad posjetili bio je izniman pa nema razloga sumnjati da takav neće biti i kod nas.
Strah od priljeva ljudi
Hrvati će od 1. srpnja, kako sada stvari stoje, bez ograničenja moći raditi u Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Litvi, Švedskoj, Rumunjskoj, a tim će se državama najvjerojatnije pridružiti Poljska, Portugal i Latvija. Nijedna od tih zemalja neće iskoristiti mogućnost da na svojim tržištima rada zabrani ili na neki način ograniči zapošljavanje hrvatskih radnika na razdoblje od dvije godine, koje se može produžiti na pet pa na sedam godina. No što zbog ekonomske krize, što zbog straha od priljeva stranih radnika, što zbog negativnih iskustava s "poljskim vodoinstalaterima", kako je nazvana ksenofobična kampanja protiv stranih radnika u Francuskoj koji "kradu domaća radna mjesta", što zbog principa "prema svim novima jednako", neke će države – a to su Nizozemska, Austrija, Velika Britanija i Njemačka – ograničiti slobodno zapošljavanje. Ostale države još nisu odlučile.
Najsvježiji je primjer Slovenija. Iako je tamošnje ministarstvo rada, nakon analize utjecaja hrvatskih radnika, zaključilo da treba uvesti dvogodišnju zabranu, Vlada je tu odluku ipak odgodila. No i na tako postavljenoj karti EU ima iznimaka. Ne treba zanemariti Norvešku, zemlju koja ima veliku potrebu za stranim radnicima. S druge strane, medicinsko osoblje, liječnici, sestre, tehničari, fizioterapeuti, primjerice, u većini slučajeva moraju znati jezik. Pouka je došla nakon vala iseljavanja Bugara i Rumunja te Poljaka, kad su shvatili da nemogućnost komunikacije u, primjerice, operacijskoj dvorani nije poželjna.
Ipak, odluka leži na organizaciji koja zapošljava i nije regulirana općim europskim zakonom. S druge strane, iako će Njemačka najvjerojatnije na dvije godine zatvoriti tržište rada, o čemu će odlučivati Bundesrat na plenarnoj sjednici za tjedan dana, ta država ipak širom otvara vrata svim visokokvalificiranim stručnjacima u deficitarnim zanimanjima.
Masovni odlasci
Njemačka je tradicionalno odredište hrvatskih radnika. Dok ih je u Velikoj Britaniji oko devet tisuća, u Njemačkoj su ih 234 tisuće. Ipak, ne očekuju se masovne emigracije. Kako su napisali Irci u analizi kretanja radnika, "veoma je malena sklonost Hrvata emigriranju. Gallupovo istraživanje iz 2010. pokazalo da je broj Hrvata koji čvrsto žele trajno se odseliti iz Hrvatske razmjerno malen, samo 0,1 posto odrasle populacije, što znači da četiri tisuće osoba razmišlja o odlasku iz Hrvatske u idućih 12 mjeseci". No, ako se kriza nastavi i broj radnih mjesta ostane malen, Europa bi se mogla iznenaditi. Migracije su uobičajena pojava, no u vrijeme krize su opasne.
– Tako se gube mladi koji su najdinamičniji dio društva. Otići će zauvijek. To je opasno ekonomski, politički i socijalno. Od toga se država teško oporavi – kazao nam je nedavno Loukas Tsoukalis, profesor europskih integracija na Sveučilištu u Ateni. A to je nešto o čemu treba razmisliti hrvatska vlast.
>> Spas za nezaposlene? Ovo su poslovi budućnosti!
