Smanjenje fiskalnog deficita za jedan posto BDP-a dovodi do smanjenja realnog BDP-a za 0,62 posto, zaključak je istraživanja koje su proveli analitičari MMF-a Guajardo, Leigh i A. Pescatori. Njih trojica analizirala su 173 epizode fiskalne prilagodbe u 17 zemalja do kojih je došlo od 1978. do 2009. godine i zaključila da smanjenje proračunske rupe vodi padu BDP-a.
Tri pristupa
I ta je analiza utjecala na umjereniji stav Europske komisije prema prezaduženim članicama, kojima se službeno priključila i Hrvatska sa 5% deficita u 2012. godini. Domaća ekonomska javnost opet je podijeljena oko rješenja: vlast je sklonija povećanju poreza, kritičari okupljeni oko poslodavaca i banaka traže hrabrije rezove, dok treći put zagovara ekonomist Ljubo Jurčić koji smatra da Hrvatska još ima prostora za zaduženje. Deficit se može spustiti na dva načina – ili smanjenjem državne potrošnje ili povećanjem poreza, a najjači ministar u Vladi Slavko Linić izjasnio se u prilog povećanju poreza. Osim još većeg PDV-a, najavio je i povratak poreza na nekretnine, na što je i dosad skeptični HNS jučer pokazao razumijevanje pa Jozo Radoš iz te stranke kaže da i HNS mora uvažavati dubinu i težinu situacije u zemlji.
Što će točno donijeti 2014. godina neće se znati do kraja studenoga jer će Vlada tek tada izaći s prijedlogom svog proračuna koji bi trebao biti usuglašen sa Bruxellesom. Vlast će najprije pokušati dogovoriti blažu varijantu prilagodbe te će pred Europsku komisiju ići s tridesetak interventnih i reformskih mjera kojima bi u 2014. smanjila deficit 0,6% BDP-a. Pritisnuti kritikama da strogim mjerama štednje guše periferne zemlje, i u Bruxellesu su skloni politici postupnog smanjenja duga pa postoje izgledi da Zagreb dobije zeleno svjetlo za svoj plan blage prilagodbe. Linić je, međutim, javnost počeo pripremati i za težu opciju – zahtjev da se deficit smanji više od uobičajenih 0,5 posto BDP-a – jer bi tada morao povećati PDV na 27%, kao i rekorderi Mađari, te smanjivati plaće.
Kad bi slušala središnju banku, poslodavce, komercijalne bankare pa i veliku većinu ekonomista, Vlada bi išla drugim putem i, umjesto povećanja poreza, drastično rezala rashode. Bivši premijer Nikica Valentić tako je nedavno na Večernjakovu okruglom stolu kazao da se deset posto prava može srezati bez dramatičnih posljedica, a podržali su ga autori poznatog stabilizacijskog programa iz 1993.
– Deficit se ne smanjuje na inflaciji, na dugu i na dizanju poreza jer je bolje pasti muški nego padati po malo i na kraju završiti u glibu. Deficit hrvatske države može se zakrpati još ovu godinu, ali prava istina dolazi do izražaja prihvaćanjem proračuna za sljedeću godinu. Tada više nema kemije i logika govori da Vlada mora ići na smanjivanje prava – riječi su bivšeg premijera Nikice Valentića.
Jurčić kontra svih
Ekonomski analitičar Darko Oračić kaže da će se Vlada morati prilagoditi ograničenjima koja su joj zadana, ali svi moraju biti svjesni da će smanjenje deficita imati negativan učinak na proizvodnju, što su potvrdila brojna istraživanja, a ne samo ovo MMF-ovo. To je cijena koju moraju platiti prezadužene države ako ne žele da im, kaže Velimir Šonje, kamatari dođu glave.
– To nije istina, rezanje nije rješenje, a ni poreze ne treba povećavati, nego smanjivati – na sve to odgovara ekonomist Ljubo Jurčić koji smatra da Hrvatska ne treba smanjivati deficit, nego ga treba povećati za razvoj, čak i pod cijenu obustave sredstava iz europskih fondova.
– Nije to tako velik novac da bismo riskirali daljnji pad BDP-a. Nama treba dizanje potrošnje i domaće proizvodnje. Sredstva se moraju suptilnim mjerama ekonomske politike preusmjeriti u domaću proizvodnju i izvoz. Svako rezanje dovodi do smanjenja porezne baze – tvrdi Jurčić, s kojim se javno slažu samo sindikati javnog sektora.
>> Rezat će plaće i dići PDV zbog 80 milijardi kuna novog deficita
