Novi ili stari pobjednici na lokalnim izborima počeli su preuzimati vlast ili konstituirati skupštine koje će raspolagati proračunima teškim 22 milijarde kuna! Mnogim će pobjednicima stati knedla u grlu kad otkriju kamo su došli i što preuzimaju.
Lošiji i od H. Kostajnice
Lokalne su jedinice, njih 289, samo prošlu godinu završile s manjkom u proračunima od 494 milijuna kuna, a da opća slika ne bude crna, zaslužno je preostalih 286 općina koje su bile u plusu 422 milijuna kuna. Kad se jedno oduzme od drugog, proizlazi da je lanjski minus lokalnih jedinica svega 72 milijuna kuna, odnosno 0,3 posto njihovih proračuna, što je još uvijek mačji kašalj u usporedbi s deficitom države! No ukupni je deficit, kažu u Udruzi gradova, 1,3 milijarde kuna i vuče se od 2008. nakon promjena u sustavu poreza na dohodak. Najlošije je financije svom nasljedniku ostavio HDZ-ov gradonačelnik Otočca Mario Barković. Otočac je prema podacima Ministarstva financija 2012. godinu završio sa 57 posto manjka u gradskoj blagajni, a rashodi su mu bili 14 milijuna kuna veći od prihoda. Otočac je postao lošiji čak i od “grada slučaja” Hrvatske Kostajnice koja je imala 44 posto deficita te se godinama nalazi u neproglašenom bankrotu. Barković se jučer nije javljao na telefon.
Financijski efekti proteklih lokalnih izbora daju znatnu prevagu HDZ-u jer su budžeti županija, gradova i općina kojima upravljaju HDZ-ovi političari oko 7 milijardi kuna. SDP na lokalnoj razini raspolaže s nešto manje od 5 milijardi kuna, a račun im je pomrsio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji čvrsto drži najjači Zagreb i njegovih 6,4 milijarde kuna! Po 1,5 milijardi kuna budžeta osvojili su IDS i HNS, dok je HDSSB skliznuo na približno pola milijarde kuna nakon gubitka Osijeka i Belišća. Naša analiza pokazuje da se birači pri izboru lokalne vlasti nisu uvijek opredjeljivali na osnovi stanja u svojim proračunima jer da jesu, tada HDZ ne bi izgubio Makarsku budući da stari gradonačelnik ostavlja 26 posto suficita, ali ni Dinko Burić iz HDSSB-a Belišće jer je suficit tog grada 15,79 posto.
Slično je i u Korčuli – SDP je taj grad morao prepustiti HDZ-u unatoč suficitu od 17,3 posto. Proizlazi da su lokalni političari više kažnjavali političare koji troše manje nego što mogu od onih koji su pretjerali. Poreč, primjerice, ima velik deficit, a IDS je zadržao vlast u tom gradu. Vukovar je također u deficitu od 9,3 posto. Županije imaju urednije financije od gradova, a najbolnija su točka općine.
Minus, a gase sve lampe...
Gradovi Omiš, Otočac, Supetar i Zlatar kaznili su dužnike. SDP je preoteo HDZ-u Supetar, grad sa 16,95 posto deficita, a HDZ je, izgleda, zbog istog razloga ostao bez Omiša, Otočca i Zlatara. Bivši gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo smatra da to što je godinu završio s minusom od 3,4 milijuna kuna, odnosno 13,35 posto proračuna, dobro u odnosu na to kako će biti ove i idućih godina.
– Ove se godine teško živi, dogodine će biti još i gore – kaže S. Gabrić Jambo. Za probleme s proračunom grada kriva je, kaže, centralna vlast. Sve je počelo 2009. kada je Metković izgubio trećinu prihoda od poreza na dohodak. K tome je u Metkoviću prije oko 2000 radnika radilo kod kooperanata u građevini, a sad su ostali bez posla. Vlada je nekoliko puta mijenjala iznos neoporezivog dijela dohotka i porezne stope, na čemu su lokalne jedinice izgubile stotine milijuna kuna. Gradonačelnik Kostajnice Tomislav Paunović kaže da će problem deficita postojati dok Vlada ne shvati da nešto mora mijenjati.
– U proteklom razdoblju proveli smo veliku štednju, jedini smo ukinuli dnevnice, gasimo navečer svaku drugu lampu javne rasvjete, a po noći sve lampe, no i dalje imamo deficit – kaže Paunović.
Lokalnim vlastima nad glavom visi i 2,9 milijardi kuna izdanih jamstava koja im u svakom trenutku mogu stići na naplatu. Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, kaže da je ta udruga zadovoljna što je u 2012. godini prvi put od 2008. godine zaustavljen pad prihoda te bilježe lagan rast od 0,38 posto. Ohrabruje ih što je u tom razdoblju prihod od poreza na dohodak narastao 6,8 posto, odnosno 681 milijun kuna.
– S obzirom na stagnaciju prihoda, jedinice lokalne samouprave ne mogu iz redovitih prihoda sanirati deficit u kratku roku. Vlada bi trebala dopustiti jednokratno zaduživanje lokalne samouprave za sanaciju deficita – ističe Runtić.
>> Sve o lokalnim izborima čitajte u našem specijalu
