Za razliku od prve procjene BDP-a za Hrvatsku koja je pokazivala da je u prvoj polovici ove godine hrvatsko gospodarstvo raslo gotovo tri posto, revidirana procjena kretanja BDP-a puno je pesimističnija i po njoj je rast gospodarstva bio bliži brojci od dva posto. Državni zavod za statistiku revidirao je svoju prethodnu procjenu rasta u prvom kvartalu s 2,8 na samo 1,6 posto, dok je korekcija za drugi kvartal bila blaža, s 2,8 na 2,7 posto. Odmah nakon objave revidiranih podataka pojedine su kuće smanjile ranije procjena rasta za Hrvatsku, a među njima su i analitičari RBA koji smatraju da će stopa gospodarskog rasta u ovoj godini biti samo 2,1 posto, a ne 2,5 kako su mislili prije najnovije korekcije. Nedavno je Vlada izašla s prognozom da će hrvatska ekonomija ove godine rasti gotovo tri posto, točnije 2,8 posto.
DZS je revidirao godišnji obračun BDP-a za razdoblje 1995.-2022., pri čemu se najznačajnija revizija odnosi na povećanu stopu rasta u 2021. s prethodno objavljenih 13,1% na 13,8% te nešto blaže revidirani, iako još uvijek privremeni podatak, po kojem je rast u prošloj godini iznosio 6,3%. Uslijed te revizije, analitičari PBZ-a su srezali svoju prognozu za 0,3 postotna boda, ne računajući očekivano usporavanje do kraja godine.
Glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković-Matijević dodaje da zadržavaju optimizam vezan uz nastavak korištenja europskih sredstava koja bi trebala omogućiti nastavak rasta investicija unatoč visokoj neizvjesnosti i rastućim troškovima poslovanja u uvjetima stezanja monetarne politike.
U godini koja je pred nama analitičari RBA očekuju rast BDP-a od 2,5 posto, uz spuštanje prosječne stope inflacije na svega 3,3 posto. U 2024. je izgledan i nešto snažniji rast investicija koje se oslanjanju na europska sredstva koje su u manjoj mjeri osjetljive na okruženje neizvjesnosti.
– Naravno, sposobnost uspješnog povlačenja i korištenja sredstava ostaje rizik i u kratkoročnim i srednjoročnim projekcijama – dodaje Živković-Matijević. Nakon razmjerno jakog rasta u segmentu stanogradnje, prema kraju ove godine, a osobito u 2024. očekuju usporavanje.
POVEZANI ČLANCI:
Razvoj gospodarske situacije u hrvatskim najvažnijim trgovinskim partnerima u EU poziva na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje, osobito iz Njemačke, Italije i Austrije.
– Smatramo da će rast noćenja i prihoda od turizma u 2024. usporiti i to kao posljedica usporavanja gospodarstva, prisutnih inflatornih pritisaka i rastućih kamatnih stopa, dodaju analitičari RBA. Industrija je već u recesiji te pada četiri kvartala zaredom.
Analitičari ističu da je izuzetno važno da Hrvatska iskoristi raspoloživa sredstva dostupna u okviru europskih programa, kao i da efikasno provede sve predviđene reforme.
– To je osobito važno uzimajući u obzir, još uvijek vrlo nisku stopu participacije radne snage, nepovoljne demografske i migracijske trendove te činjenicu da je ljudski kapital, njegova dostupnost i kvaliteta, jedan od glavnih izvora potencijalnog rasta – istaknuli su analitičari RBA u razgovoru s novinarima. O bankovnom sustavu analitičar Anton Starčević kaže da u kraćem roku ne očekuje promjene u kreditnim i depozitnim politikama banaka, kao ni u mjerama središnje banke. Višak likvidnosti zadržava ponudu kamata na štednju na niskoj razini, jer banke nemaju potrebe za privlačenje klijenata radi povećanja depozita.
– Uz mogućnost ostvarivanja nerizičnih prihoda od viška likvidnosti po godišnjoj stopi 4% kod središnje banke, apetit banaka za rizikom se znatno smanjio, kako za plasman u instrumente izložene cjenovnom riziku, tako i za plasman u kredite s višom razinom kreditnog rizika – dodaje Starčević.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Tomašević: Žute vrećice nismo uveli mi, već prijašnja vlast, u njih se bacalo svašta
