Zbog prijepora oko definiranja braka u Ustavu kao zajednice muškarca i žene, predstojnicu Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta prof. dr. Sanju Barić pitamo je li referendumsko pitanje diskriminirajuće i protuustavno.
– S gledišta političke teorije jest diskriminirajuće jer brak onemogućuje za istospolne osobe, ali s gledišta prava ne radi se o diskriminaciji. Radilo bi se kad bi brak bio izjednačen bez obzira na spolnu orijentaciju u većini pravnih sustava. Iako se ide k tomu, to je razvijeno tek u nekoliko europskih država. Europsko pravo jedino obvezuje zemlje koje dopuštaju posvajanje izvanbračnim partnerima da to dopuste i istospolnima.
Morat će i Hrvatska
U veljači je Europski sud za ljudska prava presudio protiv Austrije jer je isključivala istospolne partnere od posvajanja djece, a i Savezni ustavni sud Njemačke donio je istu odluku.
U nas nije moguće posvajanje djece u izvanbračnoj zajednici, ali je iznimno omogućeno singl osobama, samcima. U tom slučaju ESLJP ne dopušta isključenje samo zbog seksualne orijentacije posvojitelja jer to nije u najboljem interesu djeteta – kaže dr. Barić, koja drži da će RH vrlo brzo morati to uvesti. Za državni referendum treba prikupiti oko 450.000 potpisa, ali potom broj izašlih na referendum nije bitan pa ih i pet može odlučiti. Sabor inicira pitanje ustavnosti referenduma.
Ustavni sud može dati “preventivni” stav, ali referendum o braku za dr. Barić nema tu “težinu”.
– Na referendumu se ne bi moglo odlučivati o državnom proračunu, o ljudskim pravima, smrtnoj kazni, eutanaziji... Brak ne spada u temeljna ljudska prava i stvar je zakona da određuje sadržaj prava braka u smislu poreznih olakšica, nasljeđivanja... Kako god mi to nazvali – brak, istospolna zajednica ili partnerstvo – međunarodna je obveza RH regulirati odnose istospolnih partnera. Stoga je besmisleno trošiti vrijeme i energiju na takve inicijative, neovisno o vrijednosnim stajalištima. Ako se brak “zabrani” istospolnim partnerima na ustavnoj razini, zabranjuje se samo korištenje imena “brak”, ne i sadržaj zakonskih prava i obveza.
Istospolni partneri spadaju u pojam “obitelji” temeljem prakse ESLJP-a i prava će im se, kad-tad, i to puno prije nego kasnije, morati priznati u znatnom opsegu i u RH.
Postojeći Zakon o istospolnim zajednicama je potpuno besmislen jer istospolnim partnerima ne daje nikakva prava, porezne olakšice, mogućnost posjeta partnera u bolnicama, zatvoru, uskraćeni su kod obiteljskog osiguranja, nema nasljeđivanja... Kada to znamo, onda možemo sagledati ovu situaciju iz pravog ugla, gdje se ponovno s neistinama pumpaju strasti naroda i skreće pažnja s bitnih pitanja, a korist koju navodno ima postići je pravno neistinita.
Zajamčena su im prava
Ponavljam, eventualno uvođenje definicije braka u Ustav ne čini ništa u smjeru isključivanja istospolnih partnera iz prava i obveza koja im pripadaju na temelju međunarodnih pravnih standarda – ističe dr. Barić pa je pitamo znači li to da Sabor na istoj sjednici može u Ustavu brak definirati kao zajednicu muškarca i žene, a zakonom propisati da i istospolni partneri mogu posvajati djecu.
– Apsolutno – kaže dr. Barić.
>> U četiri dana više od 215.000 potpisa za definiciju braka