Premda su rijetki metali, "rijetke zemlje", taj naziv dobili u 18. i 19. stoljeću, oni nisu baš zemlje, a neki od tih 17 počela zavučenih u donji red periodnog sustava čak nisu ni rijetki. Recimo, lantana, prvog iz naše velike četvorke, otkrivenog još 1893., na zemlji ima više nego srebr aili olova, ali ljudima je trebalo dosta vremena da ga za nešto iskoriste; nekad se kao nuzprodukt rudarstva skladištio i čekao bolja vremena, pa ih je i dočekao s pojavom hibridnih automobila.
Toyotine hibride pokreće "niklo-metalna hidridna baterija",a taj metal je baš lantan, kojeg u svakom Priusu ima oko 5 kg. Lantan omogućava duplo veću učinkovitost od starih olovno-kiselinskih akumulatora te, ma koliko obilan bio, za potražnju ne mora brinuti. U budućnosti će biti toliko popularan i tražen da je Toyota prva i jedina tvornica automobila koja je investirala u rudnike rijetkih metala.
Naime, rijetke metale se ne vadi pojedinačno: kad ih vadite iz zemljine kore, oni idu skupa, a nitko se neće buniti što s lantanom vadi i npr. europij, koji je već od 1967. bitan, jer bi bez njega crvena boja u kolor-televizorima bila mnogo slabija. A s odlaskom katodnih televizora u ropotarnicu povijesti, za europijem potražnja neće slabiti; LED svjetiljke su, zahvaljujući njemu, mnogo blještavije nego što bi bile bez njega.
Erbij je korisniji kao primjesa drugim elementima nego samostalno; no, od poečtnih manje-više trivijalnih primjena, poput postizanja stabilne ružičaste nijanse u proizvodnji stakla, taj element je "napredovao" do ključne uloge u pojačavanju svjetlosnih impulsa u optičkim kablovima, a njegove optičke kvalitete omogućavaju da laserske zrake budu mnogo hladnije nego bez njega, te se mogu koristiti i na ljudima, npr. u zubarstvu. Kad vam zubar, a to će biti sve češće, zub popravlja laserom umjesto klasičnom bušilicom, za to možete zahvaliti erbiju.
Neodmij, kao i njegov "susjed" samarij (atomski brojevi 60 i 62), omogućava manje a jače magnete bez kojih, za početak, Sony ne bi mogao napraviti nekadašnje kazetne Walkmane te Discmane. Danas neodmij, koji zbog svojih još boljih magnetnih svojstava istiskuje samarij, ima sve veću ulogu u vjetroturbinama koje su baš zahvaljujući njemu dovoljno lagane da bi bile isplative.
A rijetki metali nisu samo znanstveno, nego i geopolitičko i ekonomsko pitanje; danas se 95 % njihove rudne eksploatacije odvija u Kini (najveća nalazišta su na području Tibeta), a Amerikanci i drugi tek trebaju i svoja nalazišta početi iskorištavati da ne bi ovisili o kineskim viškovima, kojih će s razvitkom kineske industrije biti sve manje. Ova "velika četvorka" mogla bi postati vrlo smrtonosna, ali ne zbog svoje toksičnosti, već zbog traženosti koja može izazvati ratove...
Nije \'\'nikal-metal HIDRIDNA baterija\'\', nego HIBBBRIDNA.