Baš kao i njihove državne financije, i grčki su potrošači nepouzdani; tek ih 69,5 posto račune plaća na vrijeme, što je najlošija disciplina plaćanja među deset europskih država. No, u usporedbi s njima, hrvatski građani prava su propast; prema procjenama, samo nas 40 posto račune podmiruje u rokovima dospijeća.
– Istina je i da su rokovi dospijeća u Hrvatskoj prilično kratki, a plaće sve češće kasne pa građani ne uspijevaju biti uredni. Dodatnih 30-ak posto građana plati po prvom upozorenju, u sljedećih 30 dana – procjenjuje Barbara Cerinski, generalna direktorica tvrtke EOS, koja se bavi naplatom i otkupom dospjelih potraživanja.
Naplata je, priznaje, sve teža, a prosječan iznos koji dužnik plati sve manji.
– Što je iznos manji, a dug noviji, naplata je uspješnija. Ako je, recimo, posrijedi telefonski račun od 200 kuna star nekoliko mjeseci, uspjeh naplate je od 75 do 80 posto – kaže te napominje da je naplata puno lakša od građana nego od pravnih osoba. Za klijente, najčešće banke, telekomunikacijske tvrtke, leasing i kartičarske kuće EOS naplaćuje potraživanja nakon što ih oni u tri do četiri mjeseca sami ne uspiju utjerati.
– Naše su metode, u dogovoru s klijentom, telefonski pozivi, SMS poruke ili pismene obavijesti kojima podsjećamo korisnika usluge da dugovanje još postoji – ističe B. Cerinski.
Prema istraživanju "Navike plaćanja u Europi", koje je provela njihova matična kuća u Hamburgu, pokazalo se da bi usluge naplate potraživanja najviše mogle trebati grčke tvrtke koje posluju s najneurednijim klijentima. I dok više od 30 posto Grka ne plaća na vrijeme, najveću disciplinu pokazuju Rumunji, gdje tek 7,8 posto građana ne plaća račune uredno te su pretekli i tradicionalno uredne Ruse i Nijemce. Samo osam posto Rusa i 17,6 posto Nijemaca kasni s računima. Pokazalo se i da je porastao postotak dugova koji se otpisuju u svim zemljama osim u Španjolskoj. U prosjeku, zapadnoeuropske tvrtke otpisuju 3,1 posto dugova u odnosu na 2,4 posto u 2011., u istočnoj Europi to čini 5,8 posto tvrtki, gotovo dvostruko više nego lani, kad ih je bilo 2,8 posto. Također, 60,9 posto zapadnoeuropskih tvrtki koristi usluge vanjskih tvrtki u naplati potraživanja, a u istočnoj Europi 46,2 posto.
Ono što mene zanima je kolika su njihova davanja u odnosu na naša.