Suđenje Ivi Sanaderu primiče se kraju, no čini se da se ipak neće završiti do konca idućeg tjedna. Sanaderova obrana danas je, naime, predložila novu svjedokinju – Mariku Tomljanović Kiprijanovski. Riječ je o bivšoj nevjenčanoj supruzi Drage Vidakovića, svjedoka u predmetu Hypo u kojem se Sanadera tereti da je uzeo 3,6 milijuna provizije pri kreditiranju kupnje zgrada hrvatskog veleposlanstva.
Obrana i Sanader tvrde da je Vidaković ženi priznao da je na sudu lagao kako bi sebi olakšao poziciju u predmetima koji se protiv njega vode. Vidaković je, naime, svjedočio kako je vidio Sanadera da na parkiralištu Hypa u Klagenfurtu prima veliku kuvertu od Kulterera.
Imaju pisanu i ovjerenu njezinu izjavu u kojoj Tomljenović kaže da se Vidaković susreo s Mladenom Bajićem u Termama Čatež kada je za njim bila raspisana tjeralica. I ona je bila na tom sastanku. USKOK mu je ponudio bolji položaj u zamjenu za svjedočenje u predmetu protiv Sanadera. Sanader napominje da je to rekla svjedokinja.
Marika Tomljenović novinske stupce punila je kao osoba upletena u aferu elitne prostitucije te je uvjetno osuđena kao svodnica.
Vidakovićeva bivša žena dalje tvrdi da se on dva puta sastajao u restoranu As sa zamjenicom ravnatelja "Vesnom", s kojom je dogovarao kako će svjedočiti.
Kaže da joj je Vidaković kazao da je lagao kad je svjedočio i da se jednom prilikom zabunio pa ženu I. Sanadera nazvao korpulentnom damom.
USKOK se protivi ispitivanju te svjedokinje. Tamara Laptoš kaže kako sumnja da u USKOK-u postoji "Vesna" i u to da je za Vidakovićem bila raspisana tjeralica.
Hoće li Marika biti pozvana kao svjedokinja, sudsko vijeće odlučit će u ponedjeljak. Sudac Turudić kazao je obrani da svjedokinju drže u pripravnosti kako bi mogla doći svjedočiti u roku od pola sata ako bude pozvana. I o ostalim dokaznim prijedlozima odlučit će u ponedjeljak.
U nastavku suđenja Ivi Sanaderu u aferama Ina – MOL i Hypo svjedoči Pál Zoltán Kara, mađarski predstavnik u upravi Ine.
Tvrdi da Vlada RH, prema Zakonu o privatizaciji Ine, ne bi smjela imati više od 25 posto udjela u Ini do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Kara kaže da je upravljanje Inom preneseno na MOL.
Napominje da hrvatski kolege koji su tvrdili da su im uskraćena najvažnija prava u zadnje tri godine nisu ponudili ni jedan prijedlog da se ovlasti promijene.
– Uprava Ine danas odlučuje o oko 70 pitanja koja čine "život Ine", a riječ je uglavnom o najvažnijim strateškim pitanjima – tvrdi mađarski član uprave. Ne vidi ništa sporno u dokumentu LODO koji po njegovu mišljenju odražava promjene koje su nastale izmjenom ugovora 2009. godine i jasno definira tko je za koji dio posla odgovoran.
Uspoređujući MOL i Inu, napominje da je uprava MOL-a nadležna za 40-ak poslova.
Kaže da su hrvatski članovi uprave Ine u proteklih godinu i pol manje od pet puta glasovali različito od MOL-ovih predstavnika te da je bilo slučajeva kada je predsjednik uprave odlučio u korist hrvatske strane. Za usporedbu kaže da je uprava donijela oko 1500 odluka.
Kara tvrdi da nije osjetio nikakvu diskriminaciju prema hrvatskim članovima Ine.
Što se tiče nabave sirove nafte, zašto uprava o tome ne donosi odluku, zanimalo je Sanaderovu odvjetnicu J. Sloković.
– Trebamo razdvojiti razdoblje do 2010. i razdoblje od 2010. Naime, Ina 2009. nije imala novca da isplati sirovu naftu, a to bi u industriji značilo da ne može dobiti naftu, odnosno prestanak rada rafinerije. Tada je donesena odluka da će MOL putem MOL Tradea financirati nabavu nafte. To je značilo da je MOL Trade uime Ine kupio i plaćao naftu, to je bilo svakih deset dana, a Ina je MOL Tradeu plaćala s odgodom od 60 do 90 dana. Kada se 2010. godine financijsko stanje Ine normaliziralo, situacija je prestala. Temeljem ugovora iz 2010. Ina – MOL Trade, ta tvrtka ostaje jedan od mogućih dobavljača. No, koliko ja znam, 30-40 posto količine Ina nabavlja preko MOL Tradea, a ostalo preko drugih dobavljača – objašnjava Kara.
Napominje da je Ina od kraja 2008. do 2010. bila u tehničkom bankrotu.
J. Sloković pitala je svjedoka koji je odnos MOL-a i tvrtki Ceroma Holdings i Hangarn Oil, a to su tvrtke koje su isplatile pet milijuna kuna na račun Xenoplasta.
– Nismo ni u kakvim odnosima s Ceromom, a s Hangarn Oilom poslujemo, ali nismo nikad bili u vlasničkoj strukturi.
Ima li Imre Fazakaš pravo predstavljati MOL, dalje će Sloković.
– Ne, nema pravo. Ali njegova tvrtka u poslovnom je odnosu s MOL-om, radi konzultantske poslove za MOL – kaže Kara. Baš zato što posluje s MOL-om, nema pravo predstavljati i zastupati MOL.
U unakrsnom ispitivanju tužiteljica Vanja Marušić od svjedoka je saznala kako su odluke, koje su se donosile preglasavanjem, bile bitne za hrvatsku stranu. Radi se o odluci da se podaci o nabavi nafte mogu dobiit samo na uvid odnosno da se ti dokumenti ne smiju iznositi ni kopirati. A preglasavanjem je odlučeno i da hrvatski članovi uprave ne mogu prisustvovati sjednicama odbora izvršnih direktora.
Sanadera USKOK tereti da je mađarskoj kompaniji MOL prepustio upravljanje Inom za mito od 10 milijuna eura koje mu je, prema optužnici, dao šef kompanije Zsolt Hernadi.
Mađarska je tijekom cijelog procesa odbijala pomoći hrvatskom pravosuđu da sasluša Hernadija pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.
Tijekom suđenja bivšem premijeru na vidjelo su izašli poremećeni odnosi unutar Ine. Hrvatski članovi uprave Ine dosad su pred sudskim vijećem Županijskog suda u Zagrebu kazivali kako im je ugovorom između Vlade RH i MOL-a iz 2009. oduzeto pravo upravljanja kompanijom.
Tijekom rasprave u četvrtak, kada se sudskom pozivu još jedanput nije odazvao S. Hurlimann, direktor Ježićeve tvrtke Xenoplast na čiji je račun sjelo pet milijuna navodnog mita, Sanaderova obrana predložila je da se provedu dokazi koji upućuju na to da su Ježić i Hurlimann novac za koji tvrde da je bio namijenjen za podmićivanje Sanadera zapravo potrošili na dokapitalizaciju Xenoplasta i Diokija. Obrana tvrdi da Ježić novac ne može vratiti, a sudsko vijeće danas bi trebalo odlučiti hoće li prihvatiti te dokazne prijedloge.
9.30 sati
Pal Kara radi kao vodeći pravni savjetnik u MOL-u te je član uprave Ine, a svjedok je obrane.
U kolovozu 2001. počeo je raditi u MOL-u, a od 1. lipnja 2006. šef je pravnog odjela MOL grupe. U lipnju 2011. postaje član uprave Ine.
Na pitanje J. Sloković što može reći o upravljanju kompanijom, a o čemu su već svjedočili hrvatski članovi uprave Ine, Kara je kazao:
– Moje je mišljenje da je cijela priča počela još u travnju, odnosno lipnju 2009. godine kada je EK, a kasnije i AZTN odobrio da MOL stekne upravljačka prava. To je značilo da se dotadašnje zajedničko upravljanje pretvorilo u to da je MOL postao jedinim upravljačem. Važno je naglasiti da je Vlada RH i dalje zadržala pravo veta.
Kara kaže da je prema Zakonu o privatizaciji Ine određeno da Vlada RH ne smije imati više od 25 posto dionica do ulaska u EU.
– Da, koliko ja znam, tako piše u zakonu.
Što bi se dogodilo kad bi bio veći, zanimalo je suca. Kara ne zna.
9.50 sati
– Po mom saznanju, upravljanje Inom u suglasnosti je s hrvatskim zakonima – kaže Kara.
Uprava Ine trenutačno odlučuje o više od 70 tema, jučer je bila 22. sjednica. Obično se raspravlja o 20-ak točki dnevnog reda, objašnjava svjedok.
Kara napominje da hrvatski kolege koji su tvrdili da su im uskraćena najvažnija prava u zadnje tri godine nisu ponudili ni jedan prijedlog da se ovlasti promijene.
9.53
Zašto je LODO bio potreban, zanima odvjetnicu Sloković.
– LODO-om je točno definirano kakve i koje vrste odluke može donijeti uprava, a koje tijelo ispod uprave – kaže Kara.
Odlučeno je da će uprava zadržati 70-ak ovlasti, odnosno predmeta o kojima odlučuje, a to su, kaže svjedok, najvažnija strateška pitanja koja određuju "život Ine". Za ostala pitanja LODO definira tko ima pravo o njima odlučivati.
– LODO je postojao i prije 2009. godine. Moram naglasiti da LODO koji danas je na snazi točno odražava promjene do kojih je došlo 2009. Po mom mišljenju, raniji LODO bio je neprecizan, nije se moglo znati tko je za što odgovoran. U novom sustavu točno je sve određeno, nastavlja svjedok.
10.00 sati
– U LODO-u ne postoji ni jedan redak koji bi davao neke posebne ovlasti predsjedniku uprave – nastavlja.
Ima li dodatne ovlasti temeljem nekog drugog akta u Ini, pita Sloković
– Postoji poslovnik – kaže Kara – u kojem piše da u upravljanju uprave šef uprave ima neke dodatne ovlasti, saziva sjednicu, vodi sjednicu i sl. Dodaje da predsjednik uprave, ali to je prema Zakonu o trgovačkim društvima, glas predsjednika uprave odlučuje kada su glasovi izjednačeni.
10.03 sati
Koliko su puta hrvatski članovi uprave glasali drugačije od MOL-ovih predstavnika, nastavlja Sloković s pitanjima.
– Koliko se ja sjećam, u proteklih godinu i pol to se dogodilo oko pet puta. A u isto vrijeme donijeli smo oko 1500 odluka.
10.06 sati
Kada se govori o hrvatskim i mađarskim članovima, napominje svjedok, termin se koristi kao tehnički termin, da bi se stvari lakše razumjele.
Jedan od prigovora hrvatske strane, kaže Sloković, bio je da se uprava Ine ne sastaje dovoljno često. Svjedoka traži da usporedi sa sjednicama MOL-a i koliko se često sastaje tamošnja uprava.
– Sastajemo se otprilike svaka dva tjedna, no sad je u fazi prihvaćanje godišnjeg plana pa se sastajemo tjedno. Uprava MOL-a sastaje se osam do deset puta godišnje – kaže.
Što se tiče nabave sirove nafte, zašto uprava o tome ne donosi odluku o tome, pita dalje Sanaderova odvjetnica.
– Trebamo razdvojiti razdoblje do 2010. i razdoblje od 2010. Naime, Ina 2009. nije imala novca da isplati sirovu naftu, a to bi u industriji značilo da ne može dobiti naftu, odnosno prestanak rada rafinerije. Tada je donesena odluka da će MOL putem MOL Tradea financirati nabavu nafte. To je značilo da je MOL Trade uime Ine kupio i plaćao naftu, to je bilo svakih deset dana, a Ina je MOL Tradeu plaćala s odgodom od 60 do 90 dana. Kada se 2010. godine financijsko stanje Ine normaliziralo, situacija je prestala. Temeljem ugovora iz 2010. Ina – MOL Trade, ta tvrtka ostaje jedan od mogućih dobavljača. No, koliko ja znam, 30-40 posto količine Ina nabavlja preko MOL Tradea, a ostalo preko drugih dobavljača – objašnjava Kara.
Napominje da je Ina od kraja 2008. do 2010. bila u tehničkom bankrotu.
10.15 sati
Mogu li članovi uprave dobiti podatke o količini nafte koja se nabavlja, o cijenama...
– Mogu dobiti informaciju o bilo čemu, dapače trebaju tražiti informacije – kaže Kara.
Kaže da mogu dobiti uvid u podatke, ali ne mogu iznositi papire, a to su isto kazali i hrvatski članovi uprave.
To je odluka uprave, a i NO je jednom donio takvu odluku da se službeni dokumenti ne smiju iznositi.
10.22 sati
– Svi članovi NO-a, a posebno oni s hrvatske strane vrlo su aktivni u traženju svih mogućih podataka, a uprava im je dužna dati te podatke što i čini – kaže svjedok.
– Nisam osjetio bilo kakvu diskriminaciju prema bilo kojem članu NO-a s hrvatske strane – kaže Kara.
10.30 sati
Zašto je uvedena funkcija izvršnih direktora, pita Sloković.
– Uprava je određena kao strateško tijelo, dok operativne poslove vode izvršni direktori – napominje. To znači da za operativno funkcioniranje Ine odgovaraju izvršni direktori.
10.38 sati
J. Sloković pitala je svjedoka koji je odnos MOL-a i tvrtki Ceroma Holdings i Hangarn Oil, a to su tvrtke koje su isplatile pet milijuna kuna na račun Xenoplasta.
– Nismo ni u kakvim odnosima s Ceromom, a s Hangarn Oilom poslujemo, ali nismo nikad bili u vlasničkoj strukturi.
Ima li Imre Fazakaš pravo predstavljati MOL, dalje će Sloković.
– Ne, nema pravo. Ali njegova tvrtka u poslovnom je odnosu s MOL-om, radi konzultantske poslove za MOL – kaže Kara. – Baš zato što posluje s MOL-om nema pravo predstavljati i zastupati MOL:
10.45 sati
Obrana predlaže nove okolnosti za ispitivanje svjedoka, odnosno žele ga pitati o odnosu Diokija R. Ježića i Ine. su je okolnost razlozi da MOL daje garanciju za kredit Podravci.
USKOK se protivi tim dodatnim okolnostima, no sudsko je vijeće dopustilo ispitivanje.
11.00 sati
Polančec se, kaže svjedok, obratio Hernadiju, predsjedniku uprave MOL-a, za savjet kako bi se spriječilo neprijateljsko preuzimanje od neke tvrtke te je razgovor doveo do toga da MOL da garanciju OTP banci za kredit Podravci.
Taj posao MOL-u je donio veliku dobit krajem 2011. kad je Podravka na ime garancije platila MOL-u više milijuna eura.
Garancija se dala na kredit od 34 mil. eura. OTP je preuzeo kredit od Merill Lyncha.
11.10 sati
Ježić je u iskazu kazao da je tijekom 2010. nastao problem u vezi s poslovanjem Diokija s Inom, u trenutku kada je MOL ušao agresivnije u upravljanje Inom. Sloković pita svjedoka o odnosima Ine i Diokija.
Kara napominje da su uvijek imali velike poslove, no da je Dioki uvijek bio u dugu prema Ini. Nekad su dugovi bili veći, nekad manji. Situacija se pogoršala krizne 2008. godine, a dug Diokija porastao je na nekoliko desetaka milijuna kuna. Tadašnje financijsko vodstvo Ine odlučilo je da će u odnosu na dužnike ostvariti svoja prava iz ugovora.
U prosincu 2011. Ina je sklopila ugovor s Diokijem koji je prihvatio da jedan od svojih terminala prepusti Ini kako bi se umanjio dug prema kompaniji. Svjedok se sjeća da je to bilo u studenom, ali nije siguran je li to bilo 2010. ili 2011.
Nakon toga poduzet je još jedan korak za vraćanje duga. Riječ je o zadužnici Diokija na oko 30 mil. kuna i Ina je krenula u naplatu u veljači iduće godine, bila je 2011. ili 2012. godina.
11.15 sati
Određuje se pauza do 12. 15 sati
12.15 sati
Nakon pauze svjedoka ispituje tužiteljstvo.
Tužiteljica Vanja Marušić pitala je jesu li članovi uprave s hrvatske strane tražili da prisustvuju sjednicama odbora izvršnih direktora.
– Da, ali kad se to dogodilo, nisam bio član uprave Ine pa znam samo ono što sam čuo – kaže Kara na što mu je sudac rekao neka slobodno ispriča sve što je čuo jer je "već puno toga ispričao što je samo čuo".
– Koliko ja znam, odlučeno je da nema potrebe da oni sudjeluju na tim sjednicama.
Kaže da je to odlučio generalni direktor, a to je, kako on misli, bio Milković.
12.25 sati
Potvrđuje da su hrvatski članovi uprave tražili da se obustavi konzultacija s MOL-om prije donošenja odluka te neke druge odredbe LODO-a, no te inicijative nisu prihvaćene. To je jedna od odluka koje su donesene preglasavanjem, objasnio je.
Što je bilo s odlukom da se podaci o nabavi nafte mogu dobiti samo na uvid, je li i ona donesena preglasavanjem, pita Marušić.
– Da – kratko odgovara svjedok.
Tužiteljicu zanima kako je moguće da su u javnost izašli i podaci o plaćama članova uprave s obzirom na to da je donesena odluka prema kojoj se ni ti podaci ne smiju iznositi. Zanima je i tko ima takve podatke u kompaniji.
– Te podatke imaju članovi uprave i Nadzornog odbora, a poznati su i odjelu za ljudske odnose – odgovara.
Tužiteljica pita je li Z. Aldott, šef uprave Ine, preglasao u korist hrvatske strane u lipnju nakon što su hrvatski članovi već svjedočili u ovom postupku. Da, potvrđuje Kara.
12.36 sati
2011. dobit je bila 1,8 mlrd. kuna, kazao je prije Kara. Tužiteljica ga je pitala zna li da je dobit Ine za proteklih devet mjeseci 54 posto manja u odnosu na 2011.
Kara kaže da ne zna taj podatak, ne zna kolika je bila dobit za prvih devet mjeseci lani, no ove godine dobit je dosad 1,5 mlrd. kuna.
Prošle godine bilo je prihoda iz Sirije, napominje, no ove godine ni lipe.
Što se tiče Imre Fazakaša, tužiteljica pita predstavlja li on MOL kao šef uprave društva ZNB koje je pola u vlasništvu MOL-a, a pola u vlasništvu Rusnjefta.
– U toj tvrtki Fazakaš je generalni direktor. U tom svojstvu zastupa ZNB.
12.40 sati
Kad je tužiteljica pitala svjedoka na kojem se jeziku odvijaju sjednice uprave Ine, Turudić je samo kratko komentirao: "I Khuen Hedervary govorio je hrvatski".
Svjedok je ipak odgovorio da se sjednice odvijaju na engleskom.
Kara kaže da ne dobiva plaću od Ine, a u plaći koju dobiva od MOL-a sadržana je i naknada za posao u Ini. Nije htio reći kolika mu je plaća.
13.00 sati
Čedo Prodanović predložio je ispitivanje svjedokinje Marije Tomljanović, donedavne nevjenčane supruge Drage Vidakovića, svjedoka u slučaju Hypo. Kaže da obrana ima pisanu i ovjerenu njezinu izjavu u kojoj kaže kako se Vidaković susreo s Mladenom Bajićem u Termama Čatež kada je za njim bila raspisana tjeralica. I ona je bila na tom sastanku. USKOK mu je ponudio bolji položaj u zamjenu za svjedočenje u predmetu protiv Sanadera. Sanader napominje da je to rekla svjedokinja.
Vidakovićeva bivša žena dalje tvrdi kako se on dva puta sastajao u restoranu As sa zamjenicom ravnatelja "Vesnom", s kojom je dogovarao kako će svjedočiti.
Kaže da joj je Vidaković kazao da je lagao kad je svjedočio i da se jednom prilikom zabunio pa ženu I. Sanadera nazvao korpulentnom damom.
USKOK se protivi ispitivanju te svjedokinje. Tamara Laptoš kaže kako sumnja da u USKOK-u postoji "Vesna".
, Britanci su ustanovili da se kod Sanadera radi o montiranom procesu i o komunističkom progonu neistomišljenika povukavši paralelu sa procesom protiv Julije Timošenko i zbog toga neće ratificirati pristupni ugovor za priključivanje HR EU Zašto ove novine zataškavaju ove činjenice?