Angela Merkel i Nicolas Sarkozy u Parizu su objavili da će 17 zemalja eurozone uvesti novi porez na financijske transakcije, donijeti ustavne zakone koji će ih obvezati da ograniče deficit, te formirati neku vrstu europske ekonomske vlade. Sva ta rješenja vode k još većoj federalizaciji euro zone, ali nedostaje im onaj posljednji
korak koji su mnogi očekivali - uvođenje euro-obveznica.
Dok je sastanak trajao, cijela Europa govorila je o euro-obveznicama. Cijela Europa... osim dvoje ljudi od kojih se očekivalo da o tome raspravljaju.
- Euro-obveznice nisu dio našeg dogovora danas, iako neki misle da bi one bile magično rješenje za krizu - rekla je nakon sastanka kancelarka Angela Merkel. Predsjednik Sarkozy izjavio je da bi uvođenje euro-obveznica moglo ugroziti kreditni rejting najjačih zemalja euro zone.
Dok je sastanak u Parizu trajao, euro je gubio na vrijednosti zbog podataka o slabom rastu u Njemačkoj i drugim zemljama 17-članog bloka. Njemački rast u drugom tromjesečju pao je na minornih 0.1 posto, što je izazvalo strah investitora.
- Investitori računaju na jaku Njemačku koja bi trebala izvesti Europu iz krize - rekao je Nicholas Colas iz njujorške brokerske kuće BNY ConvergEx Group.
Sada se čini da se i Njemačka, kao tolike druge zemlje diljem svijeta, vraća u recesiju. Nakon što ih ni izjave Angele Merkel i Sarkozyja nisu ohrabrile, investicijski bankari u Americi večeras su najavili: spremite se za još jedan veliki pad nakon otvaranja europskih burzi u srijedu ujutro.
SCENARIJ B: Vraćanje na drahmu u Grčkoj - Kaos i propast grčkog bankarskog sustava
Osim euroobveznica, postoji još samo jedno rješenje za koje svjetski ekonomisti i analitičari vjeruju da je moguće u ovoj krizi: raspad eurozone. Drugim riječima: Zbogom, euro! Zapravo, raspad eurozone već se sad događa, samo je pitanje hoće li se euro kakav poznajemo nastaviti raspadati u kaosu ili će se političari i ekonomski dogovoriti da raspad bude kontroliran i nadziran. Ovo prvo je apokaliptični scenarij raspada eura, ovo drugo također bi izazvalo dosad neviđene potrese u Europi i svijetu, ali dalo bi se preživjeti. Taj drugi scenarij značio bi izlazak nekih zemalja iz eurozone i, eventualno, podjelu eura na dva dijela: jedan za bogate (Njemačka, Nizozemska, Austrija, Finska...), a drugi za siromašne (Italija, Španjolska, Portugal...).
Što bi se dogodilo da Grčka sada napusti euro i ponovo prihvati drahmu kao valutu?
– Sutradan bi očajni građani pohrlili u banke kako bi podigli sav novac sa svojih računa. Vojska bi morala izaći na ulice da sačuva red i mir, jer ne bi bilo dovoljno policajaca. Posvuda bi izbili neredi, trgovine bi se ispraznile, ljudi bi skakali kroz prozore u samoubojstvo... I bila bi to potpuna katastrofa za cijelu europsku ekonomiju – rekao je grčki vicepremijer Theodoros Pangalos.
Jedan konzervativni britanski parlamentarac već je javno upozorio turiste da se riješe novčanica eura koje pripadaju Grčkoj i drugim zemljama na rubu bankrota. Te novčanice mogu se prepoznati po slovima Y, S i M koje imaju ispred serijskog broja (ta slova označavaju Grčku, Italiju i Portugal). Ali puno veće probleme u slučaju izlaske Grčke iz eurozone imali bi investitori i europski bankari. Prvi bi se suočili s padom vrijednosti investicija, drugi bi morali dešifrirati cijeli europski bankarski sustav da bi otkrili tko je s kime bio povezan i tko sad kome što duguje.
SCENARIJ A: Fiskalna unija - Euro-obveznice i fiskalna unija pretvorile bi EU u SAD s Njemačkom kao blagajnicom
Što bi se dogodilo u slučaju da se Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i ostali lideri zemalja eurozone slože da zaustave sadašnju krizu izdavanjem euroobveznica? Kao što im samo ime govori, to bi bile obveznice iza kojih bi stajala cijela eurozona, što znači da bi uspješni Nijemci po automatizmu plaćali neuspjehe svojih partnera; Grka, Portugalaca i drugih. Kad bi se uvele euroobveznice, Njemačka bi praktički postala blagajnica Europe.
Upravo zato je riječ "euroobveznica" jedna od najomraženijih riječi danas u Njemačkoj. Nitko ne želi plaćati tuđe račune. Najčitanije njemačke dnevne novine Bild su to ovako formulirale: "Naše milijarde išle bi bankrotiranim državama koje bi u tom slučaju mogle mirno sjediti, uživati i nastaviti živjeti iznad svojih mogućnosti."
Euroobveznice vodile bi prema fiskalnoj uniji. Kao u Americi, gdje federalna vlada zadaje okvire unutar kojih funkcioniraju savezne države, i Europa bi postala neka vrsta Sjedinjenih Europskih Država. Nijemci nikad neće pristati da budu blagajnici Europe ako istodobno s blagajničkom dužnošću ne dobiju i šefovske ovlasti. Uvedu li se euroobveznice kao rješenje za ovu krizu, Njemačka će dobiti ovlasti da nadzire i mijenja budžete manje uspješnih zemalja.
Moći će, primjerice, odrediti s koliko godina Grci smiju u mirovinu ili koliko otoka ta država mora prodati privatnicima. Budu li Njemačka i druge bogate članice plaćale račune, to će značiti krv, znoj i suze za sve primatelje njemačke pomoći. S obzirom na pobunu na grčkim ulicama, možda bi bilo točnije reći da sve manje prosperitetne zemlje u tom slučaju čeka krv, znoj i – suzavac.
njemica uber alles