SDP je pripremio prijedlog izmjena Ustava. Iako je zasad riječ o neslužbenoj verziji, ona glasi "ukidanje zastare za sva ubojstva iz niskih političkih pobuda". Tu je informaciju objavio Novi list, a u SDP-u su je potvrdili.
Dvotrećinska većina
Iako SDP složenu i zapravo dugotrajnu proceduru izmjena Ustava prema nekim informacijama želi pokrenuti prije ljetne stanke Sabora, izgleda da to neće ići baš lako. Tome, kažu nam u SDP-u, prethodi razgovor unutar Kukuriku koalicije, a koalicijski partneri – HNS, IDS i HSU – ne podržavaju promjene Ustava. Naime, da bi se uopće donijela odluka o pristupanju promjeni Ustava, potrebno je 76 glasova. SDP ima 58 zastupnika, dakle bez koalicijskih partnera ne može odraditi ni formalnu proceduru, a kamoli izmijeniti Ustav, za što su potrebne dvije trećine glasova. SDP-u kao saveznik ostaje HDZ, koji stalno govori o potrebi kažnjavanja komunističkih zločina. No, i HDZ sada diže ručnu kočnicu.
– Nećemo se uloviti za SDP-ov mamac preko medija, neka prvo formaliziraju svoj prijedlog. Neozbiljno je da se o tome ne mogu dogovoriti unutar Kukuriku koalicije. HDZ je protiv zastarijevanja komunističkih zločina, ali ove izmjene Ustava ne mogu biti zamjena za "lex Perković" i europski uhidbeni nalog – rekla je Silvana Oruč Ivoš, glasnogovornica HDZ-a. I Vladimir Šeks, potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, kaže kako Kukuriku koalicija izmjenama Ustava namjerava s EU "ispeglati" situaciju oko "Perkovićeva zakona", na način da se u Ustav unese odredba o nezastarijevanju, a da "lex Perković" ostane na snazi.
– Smatraju da će na taj način postići kompromis s EU, zanose se tom idejom – komentirao je Šeks. O samoj formulaciji kaže: "Kakve su to niske političke pobude, i znači li to da ima i visokih političkih pobuda." Najveći udarac SDP-u stiže iz vlastite koalicije. Šefica HNS-a jasno je poručila da Ustav treba mijenjati malo i rijetko, da se protivi tim izmjenama te da nezastarijevanje politički motiviranih zločina treba riješiti zakonom. – Po svim zakonima na svijetu ratni zločin ne zastarijeva. Ne vidim zašto uopće treba ići i na kakve izmjene Ustava, kao da nemamo pametnijeg posla – komentirao je visokopozicionirani HNS-ovac. Ustavne izmjene ne podržavaju ni HSU ni IDS, preostala dva koalicijska partnera. Šef HSU-a Silvano Hrelja otvoreno kaže da unutar koalicije mogu razgovarati o tome, kao što je SDP i najavio, ali da koalicija nije jednoumlje i da njihov pristanak neće dobiti. Kao i Vesna Pusić, smatra da se Ustav treba mijenjati malo i rijetko.
– Protiv smo izmjena i tu nemamo zapravo o čemu razgovarati. Za izmjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina, ne znam zašto se uopće zanositi time – komentirao je Hrelja. U IDS-u su ovih dana, također, rekli da ne treba mijenjati Ustav i da je promjene bolje donijeti promjenama zakona.
SDP je praktički ostao usamljen u svojoj nakani. Izmjene Ustava formulirali su tako da bi se nezastarijevanje odnosilo i na komunističke zločine, ali, može se protumačiti, i na one počinjene devedesetih godina jer se ne spominju isključivo komunistički zločini nego oni učinjeni "iz niskih političkih pobuda". Hoće li HDZ podržati taj SDP-ov prijedlog, vidjet će se budući da poručuju kako čekaju službeni prijedlog i negoduju zbog "Perkovićeva zakona".
Strah od klopke
Moglo bi se dogoditi da HDZ te izmjene izglasuje sa SDP-om jer bi u suprotnom trebali objasniti zašto su protiv nezastarijevanja političkih zločina kada stalno traže osudu komunističkih ubojstava. I Vladimir Šeks kaže kako bi to mogla biti svojevrsna klopka HDZ-u, odnosno Milanovićeva "navlakuša" upravo za pitanje kako ste sada protiv toga. S druge strane, hoće li SDP u Sabor gurati te izmjene ako ni unutar svoje koalicije nema podršku, također će se vidjeti. Sama procedura pokretanja izmjena Ustava ide tako da jedna petina saborskih zastupnika, ili predsjednik RH ili pak Vlada, trebaju predložiti ustavne izmjene kako bi se to uvrstilo na dnevni red Sabora.
Idući je korak da Sabor većinom, dakle sa 76 glasova, treba izglasovati odluku o pristupanju promjeni Ustava. Zatim Odbor za Ustav mora izraditi nacrt prijedloga izmjena pa se o tome opet raspravlja na plenarnoj sjednici. U drugoj fazi 76 zastupnika usvaja nacrt izmjena, a u trećoj fazi predlagatelj i Odbor za Ustav utvrđuju konačni prijedlog izmjena Ustava. Te se izmjene usvajaju dvotrećinskom većinom.
>>Milanović sjeo za predsjednički stol, Šeks ostao na klupi
