Zakonom o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, Vlada je isprovocirala vrlo negativnu reakciju Europske komisije. U petak je u Zagreb stiglo podulje pismo Europske komisije u kojemu se izražava ozbiljna zabrinutost zbog budućnosti regionalne suradnje. Pismo je naslovljeno na ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića od kojega se očekuje da promptno reagira i u Bruxelles pošalje odgovore na deset vrlo konkretnih pitanja postavljenih u pismu. Pitanja su vrlo temeljita i svode se na posljedice donošenja spomenutog zakona.
Izražavajući uvodno zabrinutost, posebice u svjetlu odnosa u regiji, Europska komisija ističe da je zanimaju razlozi zbog kojih se pristupilo izradi Prijedloga Zakona o ništetnosti pravnih akata Srbije, kao i koji se to ciljevi tim zakonom žele postići.
>>Pomutnja zbog optužnica: Bajić i Josipović protiv Šeksova zakona
>>Šeks: Bošnjaković srbijanske optužnice 34 dana držao u ladici
Optužnica stara 20 godina
Zakon je, podsjetimo, reakcija na optužnicu koju je još početkom devedesetih vojno tužiteljstvo u Beogradu podiglo protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa optužujući ih za ratni zločin. Budući da je posljednjih godina došlo do većeg “pospremanja” starih sudskih spisa te da se iz ladica vade akti odavno ukinutih vojnih sudova u Srbiji, tako se dogodilo da na površinu izađe i ova, 20 godina stara i besmislena optužnica. Iz Srbije je (još u kolovozu) poslana u Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu, a iz Zagreba na sud u Osijek. No, prava je drama nastala kada je za nju čuo Vekić, a potom je još žešće reagirao Šeks. Navodno je osobno napisao prijedlog Zakona o ništetnosti, a potom javno izgrdio ministra pravosuđa Bošnjakovića.
Na udaru, a ne podržava zakon
Najveći je problem toga zakona, kako je upozoravao i državni odvjetnik Mladen Bajić, što zabranjuje hrvatskim pravosudnim tijelima da postupaju po zamolnicama za pravnu pomoć srpskih pravosudnih tijela, ako se radi o kaznenim djelima ratnog zločina. To znači, na što zapravo Bruxelles i upozorava, dokidanje suradnje između srpskog i hrvatskog pravosuđa pri ustupanju predmeta za ratne zločine.
Da se u Europskoj komisiji vrlo ozbiljno prate zbivanja u Hrvatskoj govori i sam sadržaj pisma koji je upućen ministru Bošnjakoviću. Tako se, među ostalim, postavlja pitanje je li Vlada provjerila je li takav zakon usklađen s Europskom konvencijom o uzajamnoj pomoći u kazneno-pravnim stvarima. Da se vrlo pomno analiziralo posljedice propisa kojim se reagiralo na optužnicu protiv Šeksa i ostalih za ratni zločin u dokumentu koji je potpisao Stefano Sannino potvrđuje i to što se pita čak i što će odredba o zabrani pravne pomoći između Hrvatske i Srbije, kad su ratni zločini u pitanju, značiti u situaciji kada će se nekoga svjedoka trebati ispitati videolinkom. U set ozbiljnih pitanja spada i ono je li Vlada razmislila kakve će posljedice taj propis imati na pravnu sigurnost.
Premda je još u trenutku kada se afera zbog srpskih optužnica za ratni zločin tek zagrijavala bilo jasno da će Europska komisija negativno reagirati, te unatoč tome što se to i potvrdilo, Vlada nije povukla sporni zakonski prijedlog iz procedure. Kako bilo, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković prisiljen je snositi negativne posljedice zakona koji, navodno, ni u jednom trenutku nije osobno podržavao i zbog kojega se zamjerio Šeksu. Prijedlog zakona nije, kako bi to bilo po proceduri uobičajeno, sastavilo Ministarstvo pravosuđa. Vrlo je znakovito i to da je prije nekoliko dana za saborskom govornicom taj zakon zastupao ministar uprave Davorin Mlakar. Nije ga branio Bošnjaković, ali ni itko od njegovih suradnika iz Ministarstva pravosuđa.
Šeksa za precednika !