Film "The Social Network" o osnivanju megapopularne društvene mreže Facebook naljutio je Marka Zuckerberga, njegova "stvoritelja" i najmlađeg čovjeka koji je upao na listu najbogatijih 400 američkog časopisa Forbes. Prema Marku i upravi Facebooka, velika većina filma je izmišljotina i jednostavno ne stoji. No, ono što je zanimljivo zapravo pogledati u filmu koji je konačno došao i u Hrvatsku jest u što se doista pretvorila Silicijska dolina. Naime, tvrdi kritičar u Newsweeku, Dolina je trenutačno preplavljena kulturom brzog bogaćenja, a upravo je Mark Zuckerberg predvodnik te skupine.
Nekoć je Silicijska dolina bila mjesto koje su pokretali znanstvenici i inženjeri koji su se usmjerili na stvaranje novih stvari. U početku su to bili poluvodiči, prema kojima je dolina i dobila ime Silicijska, potom su došli kompjutori i softveri. No, sada je Silicijska dolina postala kasino, mjesto gdje pametni klinci dolaze u nadi da će brzo i jednostavno zaraditi novac, stvarajući kompanije koje izgledaju na prvi pogled besmisleno ili u najmanju ruku neozbiljno za razliku od stare garde HP-a, Cisca, Intela ili Applea. Tri najkompanije današnjice su Facebook, Twitter i Zynga. Što zapravo one rade? Facebook vas održava u kontaktu s prijateljima, i upravo za tu duboku uslugu čovječanstvu generira oko 1,5 milijardi prihoda samo u ovoj godini bombardirajući 500 milijuna korisnika oglasima.
Twitter je bučan cirkus, a njegovi osnivači još uvijek nisu dokučili kako zaraditi novac. Zynga, koja radi aplikacije koje se vrte unutar Facebooka, utržit će 500 milijuna dolara tako što će mnoge navući na ovisničke igrice poput Farmwillea ili Pet societyja, Mafia warsa te prodajući virtualna dobra.
U međuvremenu, među nekim starijim tehnološkim znalcima stvara se dojam da se nešto važno propušta. Silicijska dolina bila je nekoć sinonim za rješavanje problema, no sada zapravo ne postoji prava tehnološka stvar na koju se možete kladiti, odnosno uložiti novac, smatra Nathan Myhrvold, bivši šef za tehnološki razvoj Microsofta, koji sada vodi inovacijski laboratorij u Seattleu. Naravno, još ima poduzetnika i investitora koji traže ozbiljne tehnološke izazove u Dolini.
Ne želim podcijeniti dostignuće Facebooka i Zynge koji su uspjeli unovčiti pametnu ideju. No, ono što me smeta je zilijun mladih koji maštaju o tome da im neka jednostavna ideja padne na pamet i realizira se u kratkom roku te usto donese bogatstvo.
No, cijela generacija usmjerena je na kratkoročne projekte i stoga bi se moglo dogoditi da, umjesto naprijed, krenemo tehnološki natrag od fundamentalnih razloga i biti razvoja tehnologije i njenog korištenja. Izum tranzistora u posljednjih pola stoljeća donio je prosperitet, no što dolazi sljedeće, pita se Myhrvold, posebice ako su mladi usmjereni na kupovanje sjemena i opremanja vrtova u virtualnom svijetu. To neće završiti dobro, upozorava Myhrvold.
