Dok na nesnosnoj vrućini kolone automobila satima čekaju kako bi prešle granicu, britanski ratni brod sprema se za ulazak u vode Gibraltara, britanskog teritorija okruženog Španjolskom.
– Gibraltar je strateška vojna baza Ujedinjenog Kraljevstva čiji brodovi tijekom godine u rutinskim operacijama tuda prolaze – izjavio je glasnogovornik britanskog ministarstva obrane nakon zaoštravanja odnosa između Britanije i Španjolske oko malog teritorija na jugu Pirenejskog poluotoka nad kojim dvije zemlje stoljećima polažu suverenitet. Prijeći njegovu granicu puno je teže od prošlog tjedna jer je Španjolska pojačala kontrolu, detaljno provjeravajući putnike od kojih su mnogi turisti. David Cameron pozvao je na razgovor španjolskog ambasadora u Londonu, a ministar vanjskih poslova William Hague osobno je nazvao u Madrid tražeći ukidanje kontrole. No španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Garcia-Margallo ne samo da nije popustio nego je najavio uvođenje naknade od 50 eura za prijelaz granice.
>> Zbog zatvaranja mora Španjolska i Gibraltar na rubu su sukoba
Baza NATO-a i aerodrom
Španjolska je mjere uvela kao odgovor na potez Gibraltara koji je prošli mjesec bez najave u more postavio betonske blokove kako bi, rečeno je, zaštitio svoj biljni i životinjski svijet. Španjolci tvrde da je to učinio u njihovim vodama što nanosi štetu ribarima čije mreže zapinju za postavljeni blok.
– Jednostrani potez Gibraltara nije prihvatljiv – rekao je premijer Mariano Rajoy u telefonskom razgovoru premijeru Davidu Cameronu. Gibraltar, čijih se 30.000 stanovnika nalazi u podnožju divovske stijene, puno je više od ribe i turizma. Mali, istureni teritorij samo je 20 kilometara udaljen od sjevera Afrike, na ulazu u Mediteransko more, koje je odande moguće zatvoriti. Tamo je smještena baza NATO-a i aerodrom.
Španjolci su u sklopu kršćanske rekonkviste porazili maurske osvajače istjeravši ih s Pirenejskog poluotoka, a onda su im Gibraltar 1704. oduzeli anglo-nizozemski vojnici. Od 1701. do 1714. vodio se Rat za španjolsko naslijeđe u kojem su i francuska obitelj Bourbon i austrijski Habsburgovci polagali pravo na španjolsku krunu. Europske sile okončale su rat sporazumom iz Utrechta u sklopu kojeg su se Španjolci morali odreći Gibraltara u korist Britanije. Madrid se nikada nije pomirio s time pa je diktator Franco 1939. zatvorio granicu otvorenu tek 1985. Nakon propalih pregovora tri strane sjele su za stol 2006. dogovorivši se oko prijelaza i letova.
Britanija, koja upravlja vanjskom i obrambenom politikom, stvorila je od Gibraltara poreznu oazu pa su brojne španjolske i svjetske kompanije, te financijski ulagači, ondje otvorili sjedišta kako bi izbjegli plaćanje poreza. Ondje se švercaju i cigarete pa Španjolska ostaje i bez poreza na duhanske proizvode. Španjolska više ne priznaje nikakve trilateralne sastanke, nego isključivo razgovore s Britanijom. U svibnju je europska nogometna organizacija Uefa “zabila gol” Madridu omogućivši Gibraltaru nastupe pod svojom zastavom, a Hrvatska je to pozdravila.
“Okupirani” gradovi
No događanja se pozorno prate preko puta, u Maroku, na južnoj strani Gibraltarskog tjesnaca. Ondje, na afričkom kopnu, nalaze se španjolski gradovi Ceuta i Melilla, okruženi Marokom. Posjet španjolskog kralja Ceuti 2007. godine, prvi posjet jednog državnika Španjolske u prošlih 80 godina, izazvao je prosvjed Marokanaca. Grad su, naime, 1668. osvojili Španjolci u pobjedi nad Portugalcima koji su ga držali nakon protjerivanja Maura. Istočnije se nalazi Melilla također danas sastavni dio Španjolske koji im je pripao 1497. također u borbi protiv Maura.
– Ti europski gradovi nemaju ništa zajedničko s Gibraltarom, britanskom kolonijom – istaknuo je Juan José Imborda, predsjednik grada Melille, jednog od 19 autonomnih područja Španjolske. On se oglasio nakon što su se na društvenim mrežama pojavili zahtjevi za prepuštanjem Ceute i Melille Maroku ako se Britanija odrekne Gibraltara.
– Kada su ti gradovi pripali Španjolskoj, Maroko nije postojao. Niti Komisija za dekolonizaciju, koju je osnovao UN, nikada nije tražila prepuštanje tih gradova – rekao je napomenuvši da ni dinastija Alawi na vlasti od 17. stoljeća nije to tražila. Marokanski kralj i vlada to ne traže službeno, ali mnogi Marokanci smatraju da im ti gradovi pripadaju.
Maroko je stekao nezavisnost 1956. kada su ga priznale Španjolska i Francuska, čiji je bio protektorat. Španjolski kralj bio je ondje prošli mjesec, uz posebne mjere sigurnosti zbog Al-Qa’ide. Ceuta i Melilla, gradovi s eurom, među prioritetima su radikalnih skupina na sjeveru Afrike. Al-Qa’ida je nedavno prvi put, navodno preko Al Jazeere, spomenula dva “okupirana” grada stavljajući ih u kontekst Čečenije i Palestine pri čemu je optužila UN. Španjolska policija je 2006. uhitila 11 islamista sumnjajući da planiraju atentat na trajekte između Ceute i Málage, no lani su oslobođeni jer nije bilo dokaza. Al-Qa’ida je zatim optužila i marokanskog kralja jer ne radi dovoljno na suzbijanju uzurpacije na teritoriju pod muslimanskom vlašću do 1492. koje je obuhvaćalo i dio Pirenejskog poluotoka.
