Prvi dan mjeseca srpnja 2013. ući će u sve povijesne knjige o Hrvatskoj. Bez obzira na to što nas čekalo u Europskoj uniji – sjajan novi život kojemu se nadaju euroentuzijasti ili birokratski pakao bez prošeka i progresa kakvom Uniju portretiraju euroskeptici – Hrvatska je na točki preokreta.
Sljedeći dani bit će prepuni simbolike, a možda najneobičnija simbolika izvire iz događaja koji je najavljen za ponedjeljak u Bruxellesu. Predsjednik RH Ivo Josipović će u povodu ulaska Hrvatske u EU svečano otkriti minijaturnu kopiju zagrebačke crkve sv. Marka u bruxelleskom zabavnom parku Mini Europa, koji će se, međutim, zatvoriti odmah nakon primanja Hrvatske. Lokalne vlasti odlučile su, naime, prisilno zatvoriti tu minijaturu Europske unije i to se događa baš sada, kada u veliku Uniju ulazi Hrvatska, a mnogi glasovi prognoziraju njezinu neodrživost i moguću dezintegraciju. Mini Europa zaista će se nakon ulaska Hrvatske zatvoriti, dezintegrirati i u najboljem slučaju možda preseliti na neku novu lokaciju. Vlasnik tog parka kaže da ima ponude iz drugih dijelova Belgije i Europe, pa čak i iz Crne Gore i Dubaija. Ima u tome neke, vjerojatno neželjene, simbolike. A što će se dogoditi s pravom, velikom Europskom unijom nakon ulaska Hrvatske? I kako će se naš ulazak u EU odraziti na život svakog građanina Hrvatske?
U sljedećih deset dana na ovim stranicama svakodnevno ćemo objavljivati tekstove, intervjue i reportaže koji odgovaraju na ta pitanja. S nama su pristali razgovarati sadašnji i bivši europski dužnosnici koji su odlučivali o sudbini Hrvatske u ključnim trenucima na njezinu europskom putu.
Novčane pogodnosti
Razgovarali smo i s nekima od onih koji predviđaju crne dane za EU. Obišli smo poljsko brodogradilište u Gdanjsku i provjerili je li restrukturiranje tamošnje brodograđevne industrije slično onome koje čeka Hrvatsku nakon 1. srpnja. Analizirali smo proračunske stavke EU i pogledali koje zemlje primaju najviše europskog novca, a koje najviše uplaćuju. Novac je u središtu svih pitanja o EU pa ćemo objaviti i sve novčane pogodnosti koje građani dobivaju ulaskom Hrvatske u EU, od snižavanja cijena roaminga, preko ukidanja carina, do mogućnosti zapošljavanja u Europi. Oni Hrvati koji su se zaposlili ili se zapošljavaju u institucijama EU možda će biti zaintrigirani podacima o plaćama Hrvata u nekim drugim predstavničkim tijelima u kojima je Hrvatska sudjelovala tijekom svoje povijesti. Je li dnevnica od šest forinti koju su dobivali hrvatski zastupnici u Budimpešti 1764. veća ili manja od 304 eura koliko, 249 godina kasnije, iznosi dnevnica hrvatskog zastupnika u Bruxellesu i Strasbourgu?
Količina novca koji stoji na raspolaganju Hrvatskoj u proračunu EU za razdoblje od 2014. do 2020., a radi se o 11,69 milijardi eura, može u hrvatskim okvirima imati učinak sličan onome koji je u zapadnoeuropskim okvirima imao američki Marshallov plan nakon II. svjetskog rata. Svaki građanin pojedinačno može osjetiti korist članstva u EU. Hrvatski studenti mogu se usavršavati u drugim zemljama EU pod istim uvjetima kao i studenti istih tih zemalja. U nekima od njih, poput Finske, studiranje je besplatno, odnosno nema troškova školarine. Hrvati će već od 1. srpnja moći tražiti posao u mnogim zemljama EU, iako ne svima jer su neke odlučile primijeniti dvogodišnje prijelazno razdoblje prije nego što Hrvatima dopuste europsko pravo zvano sloboda kretanja ljudi. Ali već od 1. srpnja u svim zemljama EU bit će nam dopušteno jedno drugo važno europsko pravo, tzv. pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga. Ako se ne možete zaposliti u nekoj njemačkoj tvrtki, nitko vas ne priječi da se zaposlite u svojoj tvrtki osnovanoj u Njemačkoj i obavljate posao kroz tu tvrtku, a plaću primate tako što vaša tvrtka naplaćuje račune za obavljene usluge. EU je prostor s tradicionalno visokim socijalnim pravima, ali i prostor koji u većoj mjeri od Hrvatske potiče poduzetništvo. Pa ipak, unatoč svim pozitivnim učincima članstva u EU, postoje i negativni pokazatelji. Hrvatska će, prema ekonomskoj prognozi Europske komisije, u prvoj punoj godini članstva biti treća u EU po nezaposlenosti i treća po najslabijem rastu.
Gdje zabava još traje?
Razumljivo je da osoba bez posla nalazi malu utjehu u tome što će pasti cijene roaminga. Student koji se školovao 10 godina da bi bio suočen s nemogućnošću pronalaženja bilo kakvog radnog mjesta vjerojatno nalazi malu utjehu u tome što mu se nudi da besplatno studira još malo, ovaj put u Finskoj. Takva osoba treba posao, ne treba dodatno školovanje koje ne vodi do radnog mjesta.
Hrvatska je dugo čekala da uđe u EU i sada se to napokon ostvaruje. No, ostvaruje se s dodatkom – "u krizi". Hrvatska u krizi ulazi u Europsku uniju u krizi. Nezaposlenost u eurozoni je na rekordnoj razini od njezina nastanka. Kako naglašava Ross Douthat, kolumnist New York Timesa, eurozona je za neke zemlje danas praktički ekvivalent ekonomskog zatvora.
Hrvatska ulaskom u EU ne ulazi, naravno, odmah u eurozonu, ali taj ulazak zapisan je kao obveza i cilj svake nove članice EU. Ali Hrvatska je već odavno visoko euroizirana zemlja, zbog čega se guverner HNB-a Boris Vujčić zalaže za što brži ulazak u eurozonu. Vlada ipak to ne vidi kao toliki prioritet, već najavljuje da će se prvo usredotočiti na što brži ulazak u Schengensku zonu. Kad se to dogodi, potpuno će nestati granične kontrole prema Sloveniji, Mađarskoj i, morskim putem, prema Italiji. Do tada, do ulaska u Schengen, na tim granicama neće biti carine, ali bit će kontrole putovnica.
Prije nepune dvije godine, netom nakon što je Hrvatska završila pregovore, povjesničar i harvardski profesor Niall Ferguson usporedio je ulazak Hrvatske u EU s dolaskom na zabavu u tri sata ujutro, "kad gosti već odlaze i sve je piće popijeno". Od tada do danas ta je usporedba postala popularna, pogotovu među mlađom, urbanom populacijom u Hrvatskoj. Usporedba je živopisna i pogodna za ponavljanje jer naizgled jednostavno objašnjava kompliciranu stvar. Obično se manje ponavlja i citira drugi dio Fergusonove teorije: "Ako ste se ikad našli u situaciji da dolazite na zabavu u tri ujutro, onda znate da uvijek postoje sobe u kojima se nešto loše događa. Budite oprezni u koju sobu ulazite. U ovom slučaju ta soba se zove eurozona". Od te izjave prošle su dvije godine i kriza eurozone više nije tako žestoka da se govori o raspadu eura. Ali postoje sobe u kojima se u tri sata ujutro događa nešto što ne mora nužno biti dobro za Hrvatsku kao članicu EU. U seriji članaka do 1. srpnja pokušat ćemo odgonetnuti koje su to sobe. A koje su sobe u kojima "zabava" još traje.
>>Znate li koje članice EU su najsiromašnije, a koje najbogatije?
