demografija

Svake godine sve više razvoda, a manje vjenčanja - obitelj je u krizi

'vjencanje'
Arhiva VL
23.08.2012.
u 20:00

Fertilitet je najviši u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj, gdje imaju i najvišu stopu zaposlenih žena, ali i dobro razrađene pronatalitetne obiteljske politike

Sve se manje udajemo i ženimo u Hrvatskoj, popularna statistika govori da se raspada svaki četvrti brak, a brojke se kreću u takvom smjeru da bismo uskoro mogli govoriti i o svakom trećem braku koji završava brodolomom. Zadnjih desetljeća, a ubrzano posljednjih nekoliko godina, broj sklopljenih brakova znatno se smanjuje, dok istodobno brojke u statističkim stupcima razvoda rastu.

>> Živim sam 10 godina i dobro mi je, nikomu ne moram polagati račune

Snižen fertilitet

U 2011. godini "uzimam" reklo je 20.211 parova, a istodobno su 5662 odustala od bračnog zavjeta. Primjerice, 1950. godine "da" reklo je 37.995 parova, a te se godine razvelo njih 3137, što bi značilo da se tada raspadao otprilike svaki dvanaesti brak. Još 2000. godine raspadao se svaki peti brak, kazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

>> Stanovništvo prema starosti i spolu

>> Sklopljeni i razvedeni brakovi

Trend sklapanja brakova doista jest zabrinjavajući, potvrđuje ugledni demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap, a na pad broja vjenčanja utječu dva činitelja.

– Prvo, takav negativan trend rezultat je dugoročno sniženog fertiliteta iz prethodnih vremena, od polovice osamdesetih Hrvatska bilježi pad nataliteta pa je manje stanovništva u dobi za sklapanje braka. Drugi faktor neizvjesni su gospodarski uvjeti, pad stope zaposlenosti, jer kako će ljudi planirati brak i obitelj ako nemaju ni posao ni stan?! – objašnjava Akrap.

Međutim, tvrdnja da se sve više rastajemo nategnuta je, odnosno, trend razvoda tek je u blagom porastu, ističe. – Za razliku od sve rjeđeg sklapanja brakova, trend razvoda nije zabrinjavajući i tu novinari uvijek griješe. Uspoređuje se broj sklopljenih brakova i broj razvoda u jednoj godini, međutim, ti koji se razvode nisu ljudi koji su te godine ušli u brak, prosječna dob trajanja braka prije razvoda je 14 godina. Trebalo bi usporediti broj razvoda s ukupnim brojem svih brakova. Od sto brakova, godišnje se raspadne dvanaestak – objašnjava dr. Akrap.

Podrška obiteljima

Posljedica ovakvog trenda očituje se u fertilitetu, pa Hrvatska demografski izumire; od 1991. do kraja 2011. godine u Hrvatskoj je 180.000 više umrlih nego rođenih. Poremećaji u dobnoj strukturi rezultiraju smanjenim priljevom u školski sustav, pritiskom na mirovinski itd.

– Problem je u tome što Hrvatska nema jedinstvenu demografsku politiku. Gospodarski se problemi mogu riješiti kratkoročno, ali demografski ne mogu – upozorava Akrap. Koliko je važna demografska politika, pokazuje činjenica, navodi, da najviši fertilitet imaju najrazvijenije europske zemlje poput Norveške, Švedske i Danske, koje istodobno imaju i najviše stope zaposlenosti ženskog stanovništva u fertilnoj dobi, ali i dobro razrađene pronatalitetne obiteljske politike. Rijetka iznimka koja se ne može pohvaliti visokim fertilitetom u toj je skupini Njemačka. Unatoč dugačkom trajanju rodiljskih dopusta, nema razvijenu institucionalnu podršku obiteljima s djecom pa su Njemice, kad rode, prisiljene privremeno napustiti posao.

Ključne riječi

Komentara 161

JM
Jean-Michel_Nicolier
21:46 24.08.2012.

Ta statistika se redovno sasvim pogrešno interpretira. Ona ne pokazuje da se raspada svaki 3. ili 4. brak nego da na svaka 3 ili 4 vjenčanja dolazi 1 razvod. Pri tome je za količinu razvoda ključna širina baze postojećih brakova koji se mogu razvesti, a za količinu vjenčanja baza mladih samaca koji se mogu vjenčati. Budući da nam je slijedom negativnog prirodnog prirasta demografska piramida sve uža i uža, logična posljedica je i da se baza mladh samaca smanjuje u odnosu na bazu postojećih brakova. To uopće ne znači da se brakovi češće raspadaju nego se radi o sasvim logičnoj posljedici demografskih kretanja.

OL
olovka
23:35 24.08.2012.

Zasto se sekirati radi ove male sitnice? Pa zar vlada nije donijela odluku da se moze roditi i sa veterinarom ,zasto se jebati sa nekim i radati kad se ne mora?

BU
Bune
21:21 24.08.2012.

Nakon ulaska u EU još će se iseliti pola miliona građana iz HR. Moraćemo uvoziti radnu snagu iz BIH i Srbije tako da će sve biti isto kao za vrijeme Jugoslavije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije