Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup Želimir Puljić komentirao je izbor papina imena, tj. da je možda riječ i o sv. Franji Asiškom, ali i o sv. Franji Ksaverskom.
– Sveti Otac tek će protumačiti zašto je izabrao to ime. Možda je riječ o isusovcu sv. Franji Ksaverskom, misionaru koji je bio nošen misijskom željom prenijeti Krista do kraja svijeta – kaže mons. Puljić. Njega osobno, u izboru novoga pape, dojmila se nedodirljivost samoga procesa biranja.
– Dim je bio jedini znak da je papa izabran. Sikstinska kapela bila je mjesto gdje televizija nije mogla. I drago mi je da nisu snimali kardinale kako glasuju, pa taj izbor ima posebnu čar. Odnosno, to je pozitivna alternativa svijetu medija kojemu smo izloženi. Ovaj vid izbora pape sačuvao je tu privatnost – rekao nam je predsjednik HBK. Glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić kaže da je ugodno iznenađenje u tome što je “Crkva pokazala svoje zajedništvo bez obzira na stare podjele Europe i ostatka svijeta” te da je “budućnost kršćanstva očito u Latinskoj Americi” i da je zato ovo “početak jednoga bitno novoga razdoblja u Crkvi”.
– Izbor papina imena asocira na potrebu skromnosti, siromaštva i odricanja od vanjskoga sjaja i mislim da je već imenom uvelike zacrtao svoj program. Vrlo sam ugodno iznenađen jer nisam dosad imao prilike vidjeti njegove javne nastupe, da je jednostavan, suvremen čovjek koji zna pristupiti ljudima. Svjestan je da preuzima veliku odgovornost i da za svoju službu koja bi trebala biti prekretnička, jer je redovnik, misli da će mu biti jako potrebna božja pomoć i zato je tražio molitvu – kaže Miklenić.
– Osobno sam iznenađen s obzirom na njegove godine, no bez obzira na dob, očito je ostavio dojam zdravoga čovjeka, koji će moći donijeti potrebnu novu dimenziju koja dosad nije uspijevala u Crkvi, bez obzira što je Benedikt XVI. bio veliki papa, a to je – dimenzija siromaštva. Treba se više cijeniti siromaštvo, a novi papa dolazi upravo iz zemlje koja je prošla veliku ekonomsku krizu i koja se uspjela oporaviti. Upravo ta dimenzija da izabere ime Franjo i cijeloj Crkvi poruči da je put Crkve čovjek, ali onaj siromašni – rekao nam je mons. Miklenić.
Veza vjere i razuma
Član Komisije Iustitia et Pax i župnik u Povljima, fra Bože Vuleta kaže da je izbor pape iz J. Amerike snažna poruka jer “tu je Crkvi najbliže koži, ono što je bit evanđelja, a to je ono kada je Isus za sebe rekao da je došao siromasima”.
– To je poruka za veliki spektar ljudi koji su na rubu društvene zbilje. Vidim to kao djelo Duha Svetoga. Lijepo je čuti da je papa isusovac, što znači da je čovjek iz crkvenoga reda koji je imao i ima značajnu ulogu te je na tragu je učenja Ivana Pavla II., a to je nedvojbeno ustrajanje na vezi vjere i znanosti, vjere i razuma, pa možemo očekivati dijalog vjere i razuma – kaže fra Bože Vuleta, koji za izbor imena kaže da nimalo nije slučajan.
– Isusovačku revnost u njegovu samom nastupu možemo prepoznati da on ovome svijetu želi prenijeti bliskost i u manirima sv. Franje, franjevačkoj ležernosti u smislu izričaja. Pitanje govora Crkve danas vrlo je važno, pa se već u njegovu pozdravu mnogo toga može iščitati, jer je čitav svijet pozdravio s “dobra večer, braćo i sestre” i nikoga nije isključio, ali ni umanjio svakovrsno značenje Isusove osobe. A završio je s jednostavnim: “Laka noć!” Uz pojavu ovog pape može se slobodno udahnuti – kaže fra Bože Vuleta. Činjenica da je isusovac prvi put u povijesti izabran za papu ravnodušnima nije ostavila isusovački red. – Premda je on bio protukandidat u prošlim konklavama, u našim krugovima ovoga puta nije spominjan kao ozbiljan kandidat poput ostalih. Ali, koliko znam, uvest će više reda u Crkvi. Ima u sebi ljudsku dimenziju, jednostavnost, naravnost i dobroćudnost – rekao nam je isusovac p. Mijo Nikić.
>>Sve o izboru pape čitajte i u našem specijalu
Da su i bilo kojeg drugog izabrali crkveni krugovi bi ga hvalili kao i ovog sada . Svi mu sad iskazuju poniznost i poslušnost . Ništa se bitno neće dogoditi u politici katoličke crkve . To će i dalje bititi dogmatska organizacija ustrojena na strogoj hijerajhiji, koja se jako teško prilagođava stvarnom životu.