Saborski zastupnici jutro su počeli raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji, između ostalog, predviđa niži PDV za dio dnevnih novina, pa će se tako, primjerice PDV od 5 posto odnositi samo na dnevne novine koje objavljuju autorske tekstove s najmanje 25 tisuća riječi te na znanstvene časopise, dok će ostali i dalje plaćati sadašnjih deset posto. Po stopi od deset posto plaćat će se PDV na ulaznice za koncerte, časopise za kulturu i umjetnost te za smještaj na plovnim objektima nautičkog turizma, a istu stopu plaćat će i svi brodari koji organiziraju jednodnevne izlete, ako na brodu imaju registriranu ugostiteljsku djelatnost.
Tu odredbu za Prvi program Hrvatskog radija komentirao je i Boris Trupčević, direktor Styrije za Hrvatsku u čijem su vlasništvu Večernji list, 24sata i Poslovni dnevnik.
– Kada govorimo o kriteriju 25.000 riječi, potpuno je jasno da novine koje bi bile uskraćene za nižu stopu PDV-a su primjerice 24sata, Sportske novosti, Poslovni dnevnik, Business.hr i možda neke od lokalnih novina. Tako rješenje diskriminira nekoliko tiskovina, dakle diskriminira nekoliko dnevnih novina, ali jednako tako u odnosu na prijašnje zakonsko rješenje koje je obuhvaćalo sve tiskovine, diskriminira i sve tjednike, mjesečnike i ostale magazine, kao i sve lokalne i regionalne novine. Udruga novinskih izdavača se naravno ne slaže s takvim rješenjem. Smatramo da je takvo rješenje neodrživo u provjeri ustavnosti i smatramo da bi Vlada takav prijedlog trebala povući i zamijeniti ga prijedlogom koji će obuhvatiti sve tiskovine u Hrvatskoj bez diskriminacije – komentirao je direktor Styrije za Hrvatsku, Boris Trupčević.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac nije posebno objasnio zašto se između dva čitanja u zakon stavila ograničavajuća odredba od 25 tisuća riječi za dnevne novine koje će imati nižu stopu PDV-a od pet posto, ali je najavio da postoji mogućnost da se naknadno PDV smanji na određene prehrambene proizvode, no to ove godine nije bilo moguće.
Konačni obračun PDV-a svi poduzetnici, umjesto do kraja travnja, morat će podnijeti do kraja veljače za prethodnu godinu. Poduzetnici će, do 1. siječnja 2015., PDV plaćati po naplati, a ne po izdanoj fakturi, kako je prije bilo predviđeno.
Laburist Branko Vukšić smatra nepravednom odredbu da se snižena stopa PDV-a primjenjuje samo na dnevne novine koje imaju iznad 25 tisuća riječi.
– Ako se ova odredba ne proširi na sve dnevne novine, uskoro tih tiskovina neće biti jer su u nelojalnoj konkurenciji, upitna su radna mjesta, a već je sada 700 novinara na burzi. Država s ovim gubi 25 milijuna kuna, ali s ovom diskriminirajućom odlukom mogla bi izgubiti još više. To je upereno protiv samo jednih novina, a čak i u novinama sa 50 tisuća riječi može se napisati toliko žutila kao tamo – komentirao je Vukšić ustvrdivši kako je ta odredba pogrešna i ne smije stajati u zakonu.
– Tko će brojati riječi u novinama i tko će odrediti što su to autorski tekstovi, jesu li to i tekstovi vanjskih suradnika ili možda čitatelja koji pišu pisma novinama. Ova diskriminirajuća odluka odnosi se na jedan list, tu su se debelo upleli neki klanovi kako bi s tržišta izbacili jedne novine ili jednu izdavačku kuću. Ovo je jedan od najperfidnijih pokušaja da se uništi jedan medij – zaključio je Vukšić.
I HDZ-ova Gorana Marića zanimalo je što se dogodilo između dva čitanja ovog zakona da se u njega ugradi ograničenje od 25 tisuća riječi.
– Različiti porezni tretman morao bi biti društveno opravdan, a koji je razlog da se ovo uvede? Razlozi nisu nigdje navedeni, a mogu biti jedino iracionalni – tvrdi Marić. Njegova stranačka kolegica Martina Dalić kazala je kako nigdje ne postoje ovako nesuvisli kriteriji kojima se niža stopa PDV-a vezuje uz broj riječi koje tiskovina objavljuje.
– Ti nesuvisli kriteriji posljedica su želje poreznika i države da nekome pogoduju malo više, a nekima malo manje. Ovo otkriva želju, ambiciju predlagača zakona da ide točno prema nekim medijima sukladno svom ideološkom okviru, a tako ne smije biti – kazala je Dalić dodavši kako ne razumije ni činjenicu da će se znanstveni časopisi i knjige oporezivati po stopi od pet posto, a kulturni časopisi po stopi od deset posto. Za takvu odluku i razlikovanje medija, kaže, teško je naći opravdanje, pa je sasvim relevantno pitanje, smatra, kako će se procjenjivati i izračunavati tko će plaćati koju stopu PDV-a.
Najavila je amandman HDZ-a jer smatra da je princip razvrstavanje tiskovina i časopisa i tjednika kroz dvije porezne stope na temelju arbitrarnih kriterija besmislen.
Ponovno se javio njen kolega Marić koji je primjetio kako postoji opasnost da od različitog poreznog tretmana prijeđemo u diskriminaciju na vrlo lagan način.
- Međutim, meni nije uopće jasno ako je dnevni list onda bi dnevni list trebao biti okosnica razlike u odnosu na mjesečnik, na tjednik, a unutar dnevnog lista zašto nije podjela na broj zaposlenih, na visinu prosječne plaće, na broj prodanih primjeraka, a ne na broj napisanih riječi. Ma tko je taj um, volio bih znati, tko je izmislio tu graničnu i magičnu brojku od 25 tisuća riječi? Ako se radi o mlađoj osobi predložio bih ga odmah za znanstvenog novaka, a ako se radi o osobi srednje dobi predložio bih odmah da dobije nagradu za doprinos za znanost, a ako se radi o nekome tko je u poodmakloj dobi njemu doista treba dodijeliti orden, nagradu za životno djelo – kaže Marić.
SDP-ov Igor Rađenović dodao je kako je ministarstvo kulture predložilo ograničenje od 25 tisuća riječi, pa smatra da vjerojatno ministarstvo to operativno može i provesti.
- Ja vjerujem da ćete se vi složiti sa mnom da je stanje informiranja dnevnih novina i kvalitete danas vrlo, vrlo loše i da je ovo pokušaj da se stvari riješe. Kažem ne pogodovanjem, pogodovanjem bi bilo neka sasvim druga priča oko ovog neplaćanja poreza oko interne nelikvidnosti koja je dovela zemlju u ovu situaciju i razlog da je vrlo teško izvlačimo iz krize – komentirao je Ređenović.
Međutim, njegov kolega Josip Kregar ne misli da je ograničenje broja riječi pametan potez, pa najavljuje amandman kojim će tražiti da se kriterij brojanja riječi ukloni.
- Mislim da bi trebalo razmišljati o tome da se ta formulacija ukloni, ona zapravo može biti tehnički problematična u izvedbi, a može stvoriti izvjestan dojam nejednakosti medija na medijskom tržištu.
Brojanje riječi nije dobar način zbog toga što on uvijek može bit samo naknadan, inače je cenzura ako je prethodan. A onda se otvara pitanje da li imamo jednakost poslovanja na tržištu, zahtjev za ustavno-sudskom zaštitom i slično koji je po svojim konsekvencama nepredvidiv – najavio je Kregar, a i Vukšić je dodao kako je podnio isti amandman.
- Ako je norma brojanja riječi ono što će odlučiti da li ćete plaćati porez po stopi od 5 ili 25% zašto niste isti princip uzeli za knjige, pa da su recimo knjige do 100 stranica oporezivane po stopi od recimo 25%, a one koje premašuju 100 stranica imaju nekakvu povoljniju poreznu stopu. To vam pokazuje koliko je besmislen ovaj kriterij. A još je besmislenije ono što je u ime predlagatelja na radnim tijelima Sabora obrazložu iz Ministarstva financija da će te uvjete odnosno kriterije u koji porezni razred spadate za ovu stopu, da će o tome voditi brigu, odnosno provjeravati broj riječi Porezna uprava koja ionako ima previše posla – zaključio je Mlakar.
>>HND traži manji PDV na sve informativne novine
Poslušajte kako je šefica Porezne uprave objasnila zašto se uvodi granica od 25.000 riječi u novinama za manji PDV:
