Iako je Kazneni zakon objavljen u studenome 2011. godine, suci su ga nepripremljeni počeli primjenjivati od 1. siječnja 2013., upozorava predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić.
>> Ovo su promjene koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2013.
Slušali svađe dviju struja
– Suci nisu prošli edukaciju o iznimno kompleksnim izmjenama koje donosi novi Kazneni zakon, izmijenjen uoči početka primjene za što je tzv. vacatio legis (vrijeme od objave do stupanja zakona na snagu, nap. p.) bio samo deset dana. Imali smo samo jedan seminar u Opatiji na kojem nikad nije bilo manje sudaca te se samo jedna tema bavila kontinuitetom starog i novog Kaznenog zakona, a sve je proteklo u svađi dviju suprotstavljenih struja u akademskoj zajednici. Za Zakon o kaznenom postupku vacatio legis bio je dvije godine s nizom seminara i radionica, a na edukaciji u Valbandonu bili su gotovo svi kazneni suci rješavajući praktične probleme. Još nije kasno da Vrhovni sud ili Pravosudna akademija takvo što organiziraju uz potporu Ministarstva pravosuđa – kaže sudac Turudić napominjući da su stručni problemi i dvojbe svakodnevni.
– Na našem sudu imamo tjedne sastanke na kojima o tome raspravljamo. Neki oblik edukacije nužno je što prije organizirati jer su inače neminovne, a nepotrebne pogreške u primjeni propisa – kaže Turudić. Glasnogovornik Vrhovnog suda, sudac Dražen Tripalo kaže da je usavršavanje sudaca prije svega zadaća Pravosudne akademije, ali da i Vrhovni sud pridonosi edukaciji pa i na tradicionalnom seminaru u Opatiji lani naslovljenom “Novine u kaznenom zakonodavstvu – 2012.” koji se u većem dijelu bavio novim KZ-om.
Traži se hitna reakcija
– Znatan broj sudaca Vrhovnog suda izlagao je i na seminaru koji je u prosincu organiziralo Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu, kada se također dio referata odnosio upravo na tu tematiku. Konačno, redovito se održavaju i sastanci sudaca VSRH-a i predsjednika kaznenih odjela županijskih sudova na kojima se razmatraju pitanja važna za ujednačavanje sudske prakse – kaže sudac Tripalo. Ističe i da je nedvojbeno nužno stručno usavršavanje svih sudaca, posebno u vrijeme bitnijih reformi kaznenog zakonodavstva te da je izvjesno da štednja u državnom proračunu dovodi i do smanjenja sredstava namijenjenih edukaciji sudaca.
Programskom vijeću Pravosudne akademije, u kojem je jedan profesor te 11 sudaca i državnih odvjetnika, jedna je od glavnih zadaća da “analizira potrebe za stručnim usavršavanjem u pravosuđu” te donosi plan edukacije. U programu usavršavanja, od sedam točaka za 2013. godinu, uglavnom procesne naravi, četvrta se odnosi na “pravni kontinuitet i primjenu blažeg zakona” što je jedna od “vrućih tema” koje su ponukale suca Turudića da traži hitnu reakciju.
suci su najkorumpiraniji dio ovog društva, a svi mahom ostavština bivše države