Vlada Zorana Milanovića u prvoj godini svog mandata uspjela je zaustaviti "bujanje" državne administracije, ali ne i znatnije smanjiti broj zaposlenika.
Nekoliko dana nakon preuzimanja vlasti, 1. siječnja 2012. godine, Milanović i njegovi ministri u resorima koje su preuzeli zatekli su 41.637 zaposlenika. Nakon godinu dana broj zaposlenika u svim ministarstvima iznosio je 41.478, tako da je njihov ukupan broj smanjen za samo 159 ili "mršavih" 0,39 posto!
Efikasni B. Grčić i V. Pusić
Apsolutno najuspješniji u "kresanju" broja zaposlenika u prvoj godini mandata bio je ministar obrane Ante Kotromanović, koji je broj zaposlenih u Ministarstvu obrane smanjio za 137, što je čak 13 posto od 1079 osoba, koliko je u MORH-u radilo kad je on postao ministrom. Čini se da je stožerni brigadir, iako umirovljen, "vojnički" shvatio svoj zadatak jer je iz MORH-a otišla 141 osoba (98 sporazumno), a u isto vrijeme zaposlene su samo četiri – tri su se vratile s "mirovanja radnog odnosa", a samo je jednu Kotromanović zaposlio u svom kabinetu. No i ta će osoba biti u MORH-u samo dok tamo bude i Kotromanović – s njim je došla, s njim će morati i otići.
Da su i ostali ministri bili tako efikasni, ukupan broj zaposlenih po ministarstvima bio bi smanjen za oko pet tisuća, a ne 159 osoba.
U tom smislu nakon Kotromanovića najuspješniji članovi Vladina kabineta bili su prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, koja je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova broj zaposlenih smanjila za 63, te potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji je broj zaposlenih u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU smanjio 12 posto – sa 383 na 338.
S druge strane najveći "proboj" u broju zaposlenih dogodio se ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću. Policijski sektor 1. siječnja 2012. zapošljavao je 26.505 osoba, a godinu dana kasnije 102 više. No, treba biti pošten i reći da je Ostojić u svom kabinetu zaposlio samo dvojicu, petero je došlo premještajem iz drugih dijelova Vladine administracije, a petero katoličkih kapelana morao je zaposliti temeljem ugovora Hrvatske i Svete Stolice.
Čak 644 policijska službenika u MUP su došla zbog ispunjavanja obveza prema EU, odnosno provedbi Schengenskog sporazuma jer hrvatska granica uskoro postaje vanjska granica Europske unije. Tako velik broj "pridošlica" nije mogao kompenzirati ni velik odljev iz policijskog sustava – samo u mirovinu u roku od godinu dana otišle su 394 osobe. U oči "bode" i povećanje broja zaposlenih sa 209 na 223 u Ministarstvu gospodarstva iako iz podataka koje su nam dostavili nije poznato koliko je za to "zaslužan" bivši ministar Radimir Čačić, a koliko njegov nasljednik Ivan Vrdoljak. U uredu ministra zaposleno je sedam osoba, ali oni neće dugoročno opterećivati državni proračun jer će Ministarstvo morati napustiti odmah nakon što ministru završi mandat.
Broj zaposlenih u ostalim ministarstvima nije se znatnije promijenio od siječnja 2012. do siječnja 2013. godine. Kad podvučemo crtu, deset ministra uspjelo je smanjiti broj zaposlenika, a devet ih je "nabildalo" svoja ministarstva. Za jedno, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, nije moguće izračunati promjene u broju zaposlenih jer je osnovano tek 1. siječnja 2012. Iz dostavljenih podataka vidi se samo da je 1. siječnja ove godine bilo zaposleno 269 osoba, što je bitno manje od 336 djelatnika, koliko je predviđeno uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.
Linić nije "sjekao glave"
Zanimljivo, ministar financija Slavko Linić, koji najviše inzistira na kresanju troškova za zaposlene u državnoj administraciji, u svom resoru nije "rezao" glave. Štoviše, Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carina i nakon godinu dana zapošljavaju gotovo isti broj ljudi. Da budemo posve točni – troje ih je više nego 2012. godine.
kukavice bez trunke hrabrosti i ovi sada i oni prije