Stopa nezaposlenosti u Španjolskoj dosegnula je rekordnu razinu od 27,2 posto, izazvavši nove ulične prosvjede i raspravu o učinkovitosti mjera štednje u Europi. U prva tri mjeseca ove godine bez posla je bilo 6 milijuna Španjolaca, a toliko broj nikada nije zabilježen još od 1970. kada se počela voditi statistika. Nezaposlenost raste iz mjeseca u mjesec pa je trenutno bez posla više ljudi nego što Hrvatska ima stanovnika. Istovremeno je dosegnula razinu kao u Grčkoj, zemlji duboko potonuloj u depresiju.
U prvom kvartalu nastavio se rast broja poduzeća i pojedinaca u bankrotu, čime se povećava količina nenaplativih kredita što dodatno ugrožava bankarski sektor, za čije je spašavanje vlada lani posudila 40 milijardi eura od europskih institucija. Profiti vodećih banaka, prema kojima je usmjeren gnjev građana, pali su u prva tri mjeseca. Najveća među njima, Santander, prijavila je 26 posto manju dobit što je posljedica produljenja recesije i rastućeg broja nenaplativih kredita. Vlada je, pak, spustila ekonomske prognoze za ovu godinu. I dok je ranije procjenjivala gospodarski pad od 0,5 posto sada očekuje urušavanje od 1,3 posto. Lani je BDP pao 1,37 posto.
Sumorna gospodarska slika odudara od situacije na financijskom tržištu. Val likvidnosti diljem globusa, dobrim dijelom zahvaljujući ekspanzivnim politikama središnjih banaka izvan Europe, spustio je Španjolskoj cijenu zaduženja i prigušio strah od eventualnog posezanja za međunarodnom pomoći. Prinos kojeg traže investitori za kupnju 10-godišnjih španjolskih obveznica došao je tijekom proteklog tjedna na najnižu razinu od 2010. godine. No najnoviji gospodarski pokazatelji nanovo izazivaju zabrinutost.
- Pokazatelji su lošiji nego se očekivalo te ukazuju na ogroman nesrazmjer između onoga što se događa u realnom gospodarstvu i na financijskim tržištima, komentirao je José Luis Martinez, analitičar Citibanka u Madridu. Novac zbog straha i slabih očekivanja ne stiže kompanijama već se drži na sigurnom. Premijer Mariano Rajoy uveo je lani drastične rezove i povećanje poreza, pokušavajući staviti pod kontrolu veliki proračunski manjak, na isti način kao što to rade mnoge europske zemlje. No stezanje remena pogoršalo je situaciju.
Prosvjedi na ulicama
U Madridu je tisuće prosvjednika ponovo izašlo na ulice na kojima se vodi rat s policijom. Prosvjednici su bacali kamenje u samom središtu, a među uhićenima neki su optuženi za pokušaj paljenja jedne banke. Riječ je uglavnom o mladima bez posla. Trenutno je preko 57 posto mladih do 25 godina nezaposleno, a nezadovoljstvo raste iz dana u dan. Slično je i u drugim zemljama eurozone koja je već drugu godinu u recesiji. Zato europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso sve učestalije govore o fleksibilnosti državnih deficita. Španjolska, Portugal i Irska dobile su dodatno vrijeme za njihovo smanjenje.
S druge strane, čelnici Europske središnje banke tome se protive, napominjući da slabljenje mjera štednje neće dovesti do oporavka. Pa ipak, izvori iz središnje banke napominju da je nešto potrebno učiniti pa nikada nisu bili bliže spuštanju kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti priljev novca u posrnula gospodarstva.
Idući tjedan bi ključnu kamatnu stopu mogli srezati za 0,5 postotnih bodova. Zadnji put su to učini u srpnju 2012. Za razliku od europske, američka i japanska središnja banka nedavno su dodatno olabavile monetarnu politiku . Za to vrijeme jača pritisak na vladu u Madridu. Zamjenica premijera, Soraya Sáenz de Santamaria, najavila je smanjenje poreza na dobit 2015. kao mjeru za poticanje gospodarstva.
Konzervativni Partido Popular, koji je na vlast došao u studenom 2011., ne odustaje od smanjenja proračunskog manjka. Do kraja godine on bi trebao pasti s 10,6 na 6,3 posto BDP-a, a iduće na 5,5 posto. Do kraja 2016. iznosit će 2,7 posto i biti u skladu s pravilom EU-a, odnosno ispod 3 posto, nada se vlada. Ranije je to htjela postići do 2014. no nakon što je postalo jasno da je neostvarivo, u Bruxellesu je zatražila dvogodišnju odgodu. Rezovi smanjuju potrošnju, pada prodaja, a time i potreba za radnicima. Većina je kompanija odsječena od regularnog kreditiranja, a stotine ih najavljuju gašenja ili premještanje poslovanja.
Najavljeni otkazi
Francuski distributer elektronike Darty, zrakoplovna kompanija Iberia, telekomunikacijska kompanija Vodafone te javna televizijska postaja Telemadrid za ovu su godinu najavile masovne otkaze. Vlada je, pak, najavila mjere kojima bi manje kompanije lakše dolazile do kredita. Najavljene su i dodatne mjere na tržištu rada za lakša otpuštanja , ali i zapošljavanja. Lani je Španjolska zabilježila pad broja stanovnika, dok se godinama povećavala populacija. Mnogi mladi i imigranti, koji su radili u građevinskom sektoru, napustili su zemlju.
>>Svakih 15 minuta netko ostane bez stana u Španjolskoj
