Poslije udara inflacije koja je bila svojevrsna uvertira u sveopću krizu, hrvatsko je gospodarstvo pred novom opasnošću – deflacijom, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca koja je sazvala posebnu konferenciju za novinare na kojoj će njezin predsjednik Damir Kuštrak, poduzetnik Goranko Fižulić i direktor T-HT-a Ivica Mudrinić upozoriti na deflaciju, kao novu opasnost koja prijeti gospodarstvu, standardu i državnom proračunu. Službeni su podaci donekle u suprotnosti s tom alarmantnom tvrdnjom HUP-a jer je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj 1,8 posto, a očekuje se njezin blag rast zbog posljednjih poskupljenja energenata, no niz je djelatnosti u kojima su cijene niže nego što su bile prije godinu dana.
Zadržavanje marži
Primjerice, cijene hrane jedan su posto niže nego lani, odjeće, obuće i automobila oko 4 posto, jeftiniji je i namještaj, a u isto vrijeme povišeni su troškovi stanovanja, gorivo i medicinski proizvodi. Ekonomski analitičari manje su zabrinuti od poduzetnika i vjeruju kako je riječ o pokušaju trgovaca da zadrže dosadašnje trgovačke marže.
– Ove će se godine inflacija ubrzati, a ne smanjiti zbog ekspanzivnije monetarne politike te pritisaka na rast cijena sirovina i nafte koji su sve izraženiji na tržištu. Eurozona je u drugom dijelu 2009. bila zahvaćena nekim deflacijskim pritiscima, ali oni nisu bili ni izbliza tako važni kao u Japanu, komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
– Deflacija se javlja kad se povećavaju porezi, pada proizvodnja i raste nezaposlenost. Na žalost, sve te tri pojave imamo pa velik pritisak trpe proizvodnja, trgovina i usluge. Nije riječ o trgovačkim maržama već o tome da su trendovi nepovoljni već dulje, a Vlada ne čini ništa da ih promijeni – kaže Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a.
Začaran krug
Budu li cijene nastavile padati, smanjivat će se i marže, neće biti prostora za povećanje plaća, potražnja će ostati slaba, a to će nas, kaže Kuštrak, držati u začaranu krugu.
– Krizni je porez donio tri puta više štete nego koristi jer je država na padu cijena izgubila više PDV-a nego što ga je dobila na kriznom porezu – uvjeren je Kuštrak.
Dodaje da podaci iz trgovine pokazuju kako su u posljednjih pola godine cijene hrane i pića smanjene 5 posto. Ekonomisti nerado oponiraju poduzetnicima, a jedan ekonomski analitičar kaže da nekoliko mjeseci pada cijena neće izazvati nikakvu katastrofu jer bi se monetarna vlast mnogo lakše nosila s deflacijom nego s inflacijom. Čuju se i zamjerke Vladi da previše taktizira s cijenama energenata, plina i struje, koji su znatno jeftiniji nego vani.
Tzv. recesija - točnije: mega-kriza svjetske ekonomije zbog dolaska oil peak-a - je Hrvatsku teško pogodila bez obzira što vrlo malo izvozi. Ekonomski rast i hrpa projekata ostvarivani su isključivo kroz inozemne kredite, koji su znatno smanjeni zbog krize. Bez novih kredita Hrvatska uopće ne može vraćati stare dugove, čak i isplata plaća i mirovina postaje upitna.