Hrvatska vanjska politika, usmjerena na spor s Bruxellesom i Berlinom o “lex Perković”, već tri mjeseca nema veleposlanike u Španjolskoj i Portugalu, zemljama koje se nameću kao europska vrata za ulazak na brzorastuća tržišta Latinske Amerike i Afrike.
“Procedura u postupku”
Premda su šefica diplomacije Vesna Pusić i predsjednik Ivo Josipović najavili gospodarsku ofenzivu u kojoj bi aktivno sudjelovali veleposlanici, prazna mjesta u Madridu i Lisabonu upozoravaju na nezainteresiranost za taj dio svijeta.
Španjolski kralj je prošli tjedan primio 16 novih veleposlanika, no među njima nije bio predstavnik Hrvatske. U srpnju je, naime, istekao petogodišnji mandat Nevenu Pelicariću, kojem je posljednji zadatak u Madridu bilo obilježavanje ulaska u EU. Lisabon je, pak, 1. srpnja napustio Branko Baričević, preuzevši mjesto ambasadora EU u Zagrebu. Iako se znalo kada njih dvojica odlaze, i dalje je nepoznato tko i kada će ih zamijeniti. “Procedura imenovanja je u postupku”, navedeno je u e-mailu Ministarstva vanjskih poslova. Isti je odgovor poslan i 27. srpnja.
– Novi veleposlanici mogli bi biti izabrani nakon Nove godine, s obzirom na događanja oko “lex Perković”, to sada nije prioritet – kaže izvor u Ministarstvu vanjskih poslova. Zrinjevac i Pantovčak smatraju da je zasad dovoljno imati nižerangirane diplomatske savjetnike premda to šalje poruku zemljama domaćinima.
Ministrica Pusić prošli tjedan se u New Yorku, na margini Opće skupštine UN-a, sastala s ministrom vanjskih poslova Angole, afričke zemlje s jednom od najbržih stopa rasta na svijetu. Zahvaljujući nafti gospodarstvo bivše portugalske kolonije raste godišnje 10 posto, čime se povećava i kupovna moć građana. – S njom Hrvatska nije imala puno kontakata, ali to može biti zemlja zanimljiva za gospodarsku suradnju. Naši veleposlanici bit će zaduženi za promociju hrvatskih proizvoda – izjavila je Pusić. Hrvatska, međutim, iz Lisabona pokriva Angolu pa dok ne pošalje novog veleposlanika, ne očekuje se napredak. Baričević, koji je u Lisabon došao iz Bruxellesa, na dužnosti je proveo pet mjeseci ne baveći se gospodarstvom. “Robna razmjena je vrlo mala te trgovinski odnosi nisu kontinuirani”, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Hrvatska iz Lisabona pokriva i naftom bogate otoke Sveti Toma i Princip, za čije izvore se bore svjetski naftaši, te Gvineju Bisau i Zelenortske otoke. Bivše portugalske kolonije u fokusu su Lisabona, koji se nastoji promovirati i kao ključna točka za sklapanje poslova s Brazilom, bivšom kolonijom sa 3,3-postotnim rastom u prošlom kvartalu. Portugal se tri godine guši u recesiji pa traži izvozne prilike.
Mediteranski krug
Hrvatska je lani u Portugal izvezla proizvode vrijedne 5,5 milijuna eura, najmanje u prošlih pet godina, podatak je HGK-a. Istovremeno je uvezla robu za 26,4 milijuna eura, čime je zabilježen najveći trgovinski deficit u zadnjih deset godina, uglavnom zbog uvoza papira i kartona. Hrvatska iz Španjolske uvozi šest puta više nego što izveze, a zbog krize izvoz je na najnižoj razini od 2004. Prošlogodišnjim Iberoameričkim summitom, održanim u španjolskom Cádizu, dominirale su ekonomske teme, a Madrid je naznačio aktivniju ulogu u gospodarskim odnosima s Latinskom Amerikom. U Hrvatskoj vidi partnera na Sredozemlju. “Ojačat će mediteranski krug unutar EU”, izjavio je 2. srpnja državni tajnik Iñigo Méndez de Vigo. Govoreći o Hrvatskoj nijednom nije spomenuo Balkan, već isključivo Mediteran. No, očito to nije prioritet Hrvatske.
>>Gospodarska diplomacija nema smisla ako nema gospodarstva
