Ustavni sud danas će odlučiti o prijedlogu za pokretanjem postupka ustavnosudske ocjene Odluke o Kurikulumu zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, temeljem čega je uveden spolni odgoj. Zbog izostanka javne rasprave, neobjave Odluke i Kurikuluma u Narodnim novinama, pokušaja naknadnog ispravljanja propusta, osobito zbog preporučene literature za nastavnike i profesore, te zbog neuvažavanja primjedbi Crkve i njima bliskih udruga i političkih stranaka, Hrvatska se kao nikad podijelila za i protiv. Ministar Željko Jovanović i Vlada branili su stajalište da se ničim ne krši i međunarodnim konvencijama zajamčeno pravo roditelja da djecu odgajaju u skladu sa svojim svjetonazorom.
Na zatraženo očitovanje Ustavnog suda, Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice 14. veljače ove godine u povodu prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Kurikuluma priopćila: "Vlada izneseno pravno shvaćanje smatra u cijelosti neosnovanim te predlaže Ustavnom sudu da ne prihvati predmetne prijedloge" uz napomenu kako će cjelovito očitovanje Vlade biti objavljeno uz presudu Ustavnog suda. Neki su iz toga neutemeljeno izvlačili zaključak o nedopustivoj "simbiozi" Ustavnog suda i Vlade iako je uobičajeno da Ustavni sud u svojim odlukama iznese stajališta sviju strana.
Predstavnici Grozda tvrdili su da kurikulum nudi ideologiju, a ne znanost, a ministra Jovanovića da nespremnošću na dijalog inaugurira "totalitaristički način" ophođenja u školama. Ministar Jovanović uzvratio je na Hrvatskom radiju kako Grozdu nije na pameti briga za djecu nego materijalni interes, dok je kardinalu Josipu Bozaniću predbacio da se ne razumije u Kurikulum zdravstvenog odgoja.
Tek ako ustanovi da je riječ o propisu koji podliježe ocjeni ustavnosti, Ustavni sud će se baviti i ostalim prigovorima udruga GROZD i Reforma, te HSP, kako formalnih tako i sadržajnih, pri čemu su upućivali na načela koja izviru iz šest presuda Europskog suda za ljudska prava. Upitana za (ne)mogućnost ocjene ustavnosti Kurikuluma zdravstvenog odgoja, predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u intervjuu za večernjakov Obzor rekla je kako to ovisi od niza pretpostavki te da javne politike nisu predmet kontrole Ustavnog suda, ali je podsjetila na presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Folgerø i drugi protiv Norveške, u kojoj se govori o obvezi države da čuva pluralizam u javnim školama.
>>Ni jedno dijete neće morati reći: Ja sam dječak s vaginom
