Premijer Zoran Milanović na početku današnje 98. sjednice Vlade komentirao je kritike oporbe na račun Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU koji je prema njihovim percepcijama donesen kako bi se spriječilo izručenje Josipa Perkovića.
– Nijedan zakon ne donosi se krojen prema jednoj osobi, ovaj najmanje. Na tom zakonu radila je radna skupina u kojoj su ljudi različitih pravosudnih profila. Racionalno je da se europski uhidbeni nalog primjenjuje za kaznena djela od 2002. godine. Neki su se odmah digli na zadnje noge, mislim da su već sljedeći dan shvatili što su rekli pa ću ih podsjetiti. Imali smo rat i u tom ratu se dogodilo puno ružnih stvari, pa i s naše strane. Nešto manje s naše strane, ali se dogodilo. Ako je bilo zločina, onda ćemo ih sami riješiti. Ja neću dopustiti da to rade treći. Ako je bilo pogrešaka, sami ćemo ih popraviti – rekao je Milanović.
Najlakše biti protiv
Prva točka dnevnog reda sjednice je nacrt prijedloga zakona o strateškim investicijama. Riječ je o dorađenoj i s komentarima Europske komisije usklađenoj verziji propisa koji je u javnosti isprva naišao na kritike.
"Temeljni razlog zbog kojeg se predlaže donošenje ovoga Zakona proizlazi iz potrebe hitnog pokretanja investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj kao glavnog pokretača rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. Pokretanje investicijskog ciklusa u smislu ovog Zakona predstavlja stvaranje preduvjeta za povećanje investicija u hrvatsko gospodarstvo koje uključuje unaprjeđenje uvjeta za gospodarenje dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku", navodi se u nacrtu.
Premijer Zoran Milanović rekao je kako je cilj zakona ubrzati investicije i utvrditi lanac odgovornosti za pojedine procese.
– To je taj red o kojem govorimo, vidjet ćemo kako će to u praksi funkcionirati – rekao je Milanović, dodajući da je zakon pripreman dovoljno dugo da bude dobar, no da će nezadovoljnih uvijek biti.
- Najlakše je biti protiv, najteže je biti konstruktivno za – dodao je.
Revolucionaran zakon
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić rekao je kako su u nacrtu usvojene primjedbe iz javne rasprave, a naglasio je da nijedan projekt neće biti realiziran ako nije predviđen u dokumentima prostornog uređenja. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je kako je ovo revolucionaran zakon koji će promijeniti okruženje u kojemu se ostvaruju veliki investicijski projekti. Posebno je naglasio da se penaliziraju institucije i službene osobe za prekoračenje rokova.
– To je jedna novina koja zaista mora podići razinu odgovornosti svih u državi za realizaciju ovakvih projekata – rekao je Grčić. Demantirao je optužbe da se na ovaj način stvara siva zona za upravljanje državnom imovinom.
Ministar turizma Darko Lorencin rekao je kako se u proceduri težilo tome da se sustavno rješava dio po dio.
– Ovaj zakon bih usporedio s jednom vrstom prometnice, puta koji projekt treba prolaziti. U tom smislu ovo zakonsko rješenje predstavlja autocestu. Dobili smo jedan dobar okvir, ali ostaje nam puno posla da projekte realiziramo – rekao je Lorencin.
– Po prvi put imamo stvarno u rukama nešto što kroz gospodarsku diplomaciju možemo promovirati u svijetu. Jer prvo je što vas pitaju: "Koje su procedure?" – rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Veliki korak naprijed
Milanović je rekao da se ne slaže s mišljenjem Europske komisije da Hrvatska još uvijek nije dovoljno porezno opterećena.
– Hrvatska je srednje opterećena porezno i to je već dovoljno opterećuje – rekao je, dodajući da tamo gdje je država prisutna, gdje se oporezuje, "pravila moraju biti kristalno jasna".
– Da zaključim: Možda ipak ne revolucionaran zakon, ali veliki korak naprijed – komentirao je Grčićevu izjavu.
Usvojeni su nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nacrt prijedloga zakona o nadzoru državne granice te zakoni kojima se propisi o hrani i higijeni hrane usklađuju s propisima Europske unije. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović predstavio je nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946/2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama.
>> Hrvatska podržava isticanje slika štetnih posljedica pušenja
>> Hrvati popuše osam milijardi kuna, pet i pol uzme država
Milanović Liniću: Birajmo riječi
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, koji se tiče i cijena cigareta, predstavio je ministar financija Slavko Linić.
– Ovim zakonom onemogućavamo stvaranje spekulativnih zaliha. Koliko god se mi trudili da povećanje cijena i trošarina bude vrlo brzo, proizvođači su ti koji otprilike previđaju kad će uslijediti povećanje, a imaju i načina da doznaju za to – rekao je Linić. Objasnio je kako je povećanje cijena prošle godine rezultiralo potpunim ispražnjenjem zaliha markica. Prema novim pravilima proizvođači će popisivati zalihe, a markice neće imati vrijednost. S danom primjene novih trošarina prodavat će se po novoj cijeni, objasnio je Linić.
Milanović je Liniću spočitnuo što je rekao da su proizvođači pokrali proračun, jer nije riječ o kažnjivom ponašanju, već o lukavosti.
– Onda birajmo riječi, nisu nas pokrali. Bili su brži, pa ćemo mi biti brži. Ljudi su se naučili tako raditi, sad neće tako raditi jer ćemo mi provoditi zakon – rekao je Milanović.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Strategije suradnje između Europske banke za obnovu i razvoj i Republike Hrvatske za razdoblje 2013. – 2016. godine, objasnio je Linić, uvjetovan je okretanjem Hrvatske od institucionalnih banaka prema europskim fondovima. Prema novoj strategiji dolazi do jačanje ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, prati se i javni i privatni sektor kod korištenja strukturnih i kohezijskih fondova, a javni sektor prati se i kod restrukturiranja.
Usvojena je odluka o isporuci kukuruza iz strateških robnih zaliha trgovačkim društvima Belje d.d. Darda, Žito d.o.o. Osijek i Vindija d.d. Varaždin te odluke o odricanju od prava na pretvaranje tražbine u vlasnički udjel Brodograđevne industrije 3. maj d.d., Rijeka, u iznosu od 515,972.461,98 kuna.
Vesna Pusić rekla je da ukupno postoji 100 graničnih prijelaza različite važnosti između Hrvatske i BiH, a preko dva će se moći prevoziti žive životinje i hrana životinjskog podrijetla. To su prijelazi Gradiška-Bosanska Gradiška te Nova Sela-Bijača.
– Državljane BiH s putovnicama koje su biometrijske, koje vlasti BiH izdaju od 2009. godine, mogu prelaziti granicu u Hrvatsku na isti način kao i svih ovih godina. Jedina razlika jest da moraju imati putovnice – rekla je Pusić, objašnjavajući kako nisu uspjeli dobiti odobrenje da građani BiH mogu prelaziti granicu samo s osobnim iskaznicama.
>> Grčić: Privatne investicije u četiri krizne godine pale su 40 posto
