Vedran Mornar: Državna matura diže razinu obrazovanja

mornar vedran
Foto: Marko Lukunić
1/2
17.01.2010.
u 18:13

S članom Povjerenstva za provedbu mature i dekanom zagrebačkoga FER-a razgovarali smo o prednostima državne mature, ali i o problemima u provedbi.

Državna matura samo što nije krenula. O tome zašto nam treba, koje su njezine prednosti, jesmo li uranili s njezinim uvođenjem... razgovarali smo s Vedranom Mornarom, članom Povjerenstva za provedbu mature, predsjednikom Nacionalnoga vijeća za znanost i dekanom Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Je li uvođenje državne mature bilo potrebno i zašto?

- Ona nam je apsolutno potrebna za podizanje kvalitete cijelog obrazovnog sustava. To je neprekinut lanac u kojem se bez kvalitetna srednjoškolskog obrazovanja teško može zamisliti i kvalitetno visoko obrazovanje. Stoga smatram da što prije trebamo uvesti i malu maturu koju bi učenici polagali na kraju osmog razreda osnovne i na temelju koje bi se dalje upisivali u srednje škole.

Zar onda ne bi bilo logičnije da se prvo uvela mala matura, a tek onda velika, na kraju srednje škole?

- I meni je, iskreno, malo neobično da smo prvo krenuli s reformom visokoga obrazovanja i da idemo unatrag. Ja bih krenuo od osnovnog obrazovanja, ali mislim da je to posljedica uvođenja Bolonje, koju smo proveli i zbog koje se i dalje nastojimo uklopiti u europski obrazovni prostor.

Ali, nemaju sve europske države državnu maturu?

- Nemaju, ali idu prema tome da je uvedu. I baš nigdje, treba priznati, njezino uvođenje nije prošlo bezbolno. Svuda je to bio mučan, dugotrajan proces, ali s druge strane baš svuda je i donio pozitivne rezultate.

Što će se promijeniti uvođenjem državne mature?

- Pa prvo više neće biti paušalnih dijeljenja ocjena jer je matura zapravo postupak vanjskog vrednovanja, možemo reći nekakav mjerni uređaj koji će objektivno procijeniti nečije znanje, ali i školu koju je netko pohađao te nastavnike. Rezultati mature zapravo će biti zlatni rudnik informacija.

I što će se raditi s tim informacijama?

- Pa usporedit će se, primjerice, ocjene koje učenik ima u školi s onima koje je dobio na maturi. Doći će do rangiranja i to će biti samoregulirajući mehanizam. Ići javno objavljivati koja je škola najlošija neće biti dobro jer se time ne bi ništa postiglo osim da što više djece "pobjegne iz te škole". Ali, zahvaljujući rezultatima moći će se razgovarati s nastavnicima, ravnateljem i, siguran sam, poboljšati rad u takvoj školi. A suočiti ih s činjenicom da su mnogo lošiji od ostatka Hrvatske prvi je korak.

Mnogi misle da smo ipak prerano uveli državnu maturu u hrvatske škole, da nismo spremni za taj korak?

- Moramo jednom početi. Tako se pričalo i kada smo na fakultete uvodili Bolonju, ali ja sam uvjeren da smo je uveli 2015. ili 2025., a ne 2005., isto bi govorili - nismo spremni. Mi nikada nismo spremni. Ali iskreno vjerujem kako će matura u nas uspjeti jer je jako mnogo truda uloženo u taj projekt. Problema "u hodu" sigurno će biti. Svaki dan otkrivamo kompleksnost mature. I pitamo se što s učenicima koji su srednju školu završili izvan Hrvatske, što je s onima koji su maturirali prije, primjerice, nekoliko godina, što s pripadnicima nacionalnih manjina koji zbog toga jer moraju polagati svoj materinski jezik kao obvezni imaju pravo odustati od polaganja stranog jezika i matematike...

I što će biti s njima?

- Nikakve razlike ne smije biti između njih i ostalih maturanata. Ako žele na fakultet, svi moraju pisati maturu. Pravila moraju biti jednaka za sve. Istina, ako žele na veleučilište, a ne na fakultet, imat će neke prednosti.

Kakve prednosti?

- Nacionalno vijeće za znanost dalo je preporuku veleučilištima i svima ostalima koji to žele da za kandidate koji su maturirali prije nekoliko godina organiziraju nekakvu vrstu testa, razgovora..., odnosno da oni ne moraju ići na maturu. Ali, dakako, mi samo preporučujemo, ustanove će dati konačnu odluku.

Jeste li zadovoljni prijavama ispita za državnu maturu?

- Rok je za prijavu 1. veljače i dotad bi svi trebali odabrati ispite i koju razinu ispita žele polagati. O tome će im u konačnici ovisiti na koji se željeni fakultet uopće mogu upisati. Dosad se u sustav prijavilo oko 85 posto maturanata. Njih 15 posto računalo još nije ni pipnulo pa apeliram da to što prije učine jer nije ostalo previše vremena. Istina, možda je riječ o 15 posto učenika koji ne žele na fakultet, ali mogu barem otići pogledati kako je to sve skupa.

Od ponedjeljka samo u Večernjem listu - tjedan pripreme za državnu maturu. U prvom dijelu državne mature pročitajte sve o ispitima.

Ključne riječi

Komentara 11

PI
Pippo9
18:21 17.01.2010.

Uvođenje mature je bilo nužno i time se omogućava jednakost za sve učenike

HR
hrkomentar
18:30 17.01.2010.

Poštovani gospon profeser, vi vjerojatno jeste nekakav stručnjak za struje, elektronike, elektrike, računala, računarstvo i tomu slično. No vi o državnoj maturi i ispitivanju postignuća učenika ne znate ama baš ništa..!!! Vas je na to mjesto postavio gospon Primorac kao kao svoga čovjeka i bilo bi pošteno da odete kada je otišao onaj tko vas je postavio.. Također bilo bi pošteno da priopćite javnosti koliko je od onih stotinjak i nešto milijuna kuna potrošenih na maturu završilo u vašem džepu. Ako nije ništa da onda bude sve jasno.. Jer da ste vi neki stručnjak onda biste znali da o tome o čemu vi pričate kao nečemu novome već ima prilično puno publiciranih informacija. Uz vas i gospođu Vokić koja najavljuje svoj povratak samo se nastavlja praksa neznalica koji kroje obrazovnu politiku.

MH
mhohnjec
21:31 18.01.2010.

Zna li g. Mornar da od onih 15% učenika \"koji još nisu ni pipnuli računalo\" ima onih koji se ne mogu prijaviti u sustav ili nemaju unešene podatke, pa stoga ne mogu niti prijaviti ispite i izabrati fakultete? Objašnjenje i rješenje problema za sada nema niti školski koordinator niti agencija. Rok za prijavu istiće za destak dana. Tko preuzima odgovornost u slučaju nepravovreme prijave tih učenika?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije