Sve industrijski razvijene zemlje muči problem slabog nataliteta pa tako i njemačko društvo čije građanke rađaju dvostruko manje djece od Francuskinja. Njemice u prosjeku rađaju malo više od jednog djeteta i u tome kaskaju za Španjolkama, Šveđankama i Amerikankama. Sve te zemlje za natalnu politiku i razvoj izdvajaju mnogo veća proračunska sredstva negoli Njemačka koja godišnje na dječje doplatke daje do 40 milijardi eura godišnje.
Taj bi se novac mogao utrošiti i pametnije, smatra bračni par Veronika i Johannes Beimeschea iz Berlina koji se brine o petero mališana. Iako im nije lako uskladiti financijske izdatke, brigu o obitelji i poslu, trude se i nekako uspijevaju. Ali uz pomoć roditelja, ne države. Ističu da u trenutku kada su se odlučili imati djecu nisu znali za sustav državnih potpora.
To bi se trebalo promjeniti nizom državnih intervencija poput uvođenja naknada za roditelje koji djecu ne šalju u obiteljski vrtić. No hoće li one poboljšati stvari? Neće ako je suditi po slučaju mladog para Aline Kramer i Stefana Mendena koji tvrde da im dječji doplatak od 180 eura i naknade za neslanje djece u vrtić nimalo ne pomažu u donošenju odluke o roditeljstvu.
>>U Karlovcu lani rođeno čak 113 djece manje nego godinu prije
naknada za ne slanje djeteta u vrtić, vau, za to još nisam čula......