Odluči li MOL zaista krenuti u prodaju Ininih dionica, kao što je dao naslutiti mađarski premijer Viktor Orban, na pomolu bi mogao biti još jedan dugotrajni i kompleksni pravni spor između te kompanije i hrvatske Vlade.
Ugovori iz 2009.
Odnosi dvaju velikih dioničara u Ini trenutačno su definirani dvama ključnim dokumentima: Ugovorom o međusobnom odnosima dioničara u Ini i Glavnim ugovorom o plinskom poslovanju. Prvim ugovorom određena su prava i obveze dviju strana, kao i model korporativnog upravljanja Inom, a drugim uvjeti po kojima se Hrvatska obvezala iz Ine izdvojiti trgovački dio plinskog biznisa te uvjete pod kojima je trebala nastaviti otkupljivati Inin plin. Oba ugovora potpisana su 30. siječnja 2009., a ugovor o plinskom poslovanju ima i dodatak sklopljen u prosincu iste godine. Temeljem originalnih odredbi ugovora MOL je imao znatna ograničenja u raspolaganju Ininim dionicama. Tako je određeno tzv. lock-up razdoblje od pet godina u kojem MOL bez pismene suglasnosti Vlade RH ne bi smio prodati, založiti, prenijeti, staviti pod hipoteku ili na bilo koji drugi način otuđiti Inine dionice. Također, u slučaju promjene vlasničke strukture u MOL-u, Hrvatska je imala pravo prvokupa, i to po cijeni koju utvrdi međunarodni revizor. Također, tijekom cijelog trajanja ugovora Vlada je imala pravo prvokupa odluči li MOL prenijeti svoje dionice trećoj osobi transakcijom izvan burze, no morala bi ponuditi istu cijenu i uvjete koje je MOL dobio od treće strane. Dakle, MOL do 30. siječnja 2014. uopće ne bi mogao prodati Inine dionice bez Vladine dozvole, a nakon toga morao bi ih ponuditi i hrvatskoj Vladi – pod uvjetom da nađe drugog kupca. Ipak, problem je što se ta "zadržana prava" suspendiraju u slučaju da Hrvatska ne ispuni obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju. Hrvatska to dosad nije napravila, a preuzimanje plinskog biznisa od Ine značilo bi isplatu oko tri milijarde kuna toj kompaniji na ime neostvarene dobiti temeljem činjenica da preuzimanje nije izvršeno do 31. prosinca 2009. kako je bilo dogovoreno. Na toj činjenici Mađari temelje svoj stav da je Hrvatska izgubila pravo prvokupa. No, kako je prvostupanjskom presudom zagrebačkog suda u slučaju Ina - MOL zaključeno da su oba ugovora sklopljena u nelegalnim okolnostima, hrvatska bi Vlada, bude li takva i pravomoćna presuda, mogla pokrenuti postupak njihova razvrgavanja.
Puste prijetnje
Ovaj teško rješivi pravni rašomon mogao bi se pretvoriti u dugu sudsku trakavicu pa je teško vjerovati da bi ijedna ozbiljnija svjetska kompanija bila spremna otkupiti MOL-ov udjel u Ini i ući u kompaniju a da prethodno ne postigne suglasnost i s Vladom RH. Zbog toga opcija iznenadne prodaje MOL-ova udjela u Ini "neprijateljskom" investitoru nije uvjerljiva.
>> MOL: Hrvatska nema pravo prvokupa dionica Ine!
>> Milanović o MOL-u: To ne shvaćam kao ratno stanje
