Ne pregovaramo, ali razgovaramo – sažetak je izjave premijera Zorana Milanovića na jučerašnjoj sjednici Vlade nakon što je Poslovni dnevnik objavio vijest da se razmatra i mogućnost prodaje državnog udjela u Ini mađarskom MOL-u. Koja je stvarna razlika između pregovora i razgovora može se tek nagađati, no za vjerovati je da ta premijerova lingvistička distinkcija uzrokovana ponajprije željom da se ne prekrši zakon. Temeljem Zakona o trgovačkim društvima, za vođenje bilo kakvih pregovora temeljem vlasničkih udjela države u nekom poduzeću odgovorna je Vlada. Dakle, bilo kakvi pregovori bez Vladine odluke bili bi nelegalni. Doduše, takva odluka čak i postoji, kao i pregovarački tim koji je oformila još vlada Jadranke Kosor.
Podmirenje duga
On nikad formalno nije raspušten, no jedan od njegovih članova Davor Štern kaže da s njima nitko ne kontaktira. – Mi sigurno ne pregovaramo, no nismo ni raspušteni. Ne vidim tko bi drugi imao zakonsko pravo to raditi, a i kad bi radio, temeljem koje platforme. Naša platforma bila je da redefiniramo upravljačke ovlasti u Ini u okvirima postojećih vlasničkih udjela, da upravljačku strukturu prilagodimo hrvatskim zakonima te na kraju pojačamo utjecaj države. To je i dalje službeni pregovarački stav Hrvatske, a u njemu se ne spominje nastavak prodaje dionica Ine – kaže Štern.
Ipak, formalni ili neformalni, pregovori su neosporno u tijeku. Iako to u Vladi ne žele potvrditi, zna se da ih s hrvatske strane vode premijerov savjetnik Siniša Petrović i šef Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, dok s mađarske strane sudjeluju potpredsjednik MOL-ova Odbora direktora Sandor Csany i predsjednik uprave Ine Zoltan Aldott. Zanimljivo, jučer je to neslužbeno potvrdio i ministar financija Slavko Linić koji je na novinarsko pitanje o pregovorima oko Ine odgovorio: “Pitajte šefa NO-a” (Sinišu Petrovića, nap. a.). Hrvatski pregovarači dosad su barem u dva navrata putovali u Budimpeštu, a nekoliko je sastanaka održano u Hrvatskoj, od čega najmanje jedan u samoj zgradi Vlade. O čemu se na tim sastancima razgovaralo, mogu reći tek sudionici, no prema neslužbenim informacijama mađarska strana Petroviću i Pejnoviću kao uvjet za bilo kakve razgovore o načinu upravljanja Inom postavila je podmirivanje navodnog duga države Ini temeljem toga što nije preuzela plinski biznis kako su svojedobno dogovorili Polančec i Sanader.
Radi se o tome da bi Ina svoj plin na domaćem tržištu trebala prodavati po cijeni uvoznog ruskog plina, a kako je proteklih godina cijena bila niža, Mađari računaju da je tvrtka na tome izgubila više od dvije milijarde kuna. Taj je dug u najmanju ruku sporan jer bi potvrđivanjem presude Sanaderu i ugovor temeljem kojeg je dug nastao mogao biti proglašen nevažećim. S druge strane, hrvatska strana smatra da postoji cijeli niz obveza na koje se MOL obvezao još pri sklapanju prvog dioničarskog ugovora 2003., a nije ih ispunio. Jedna od ideja na stolu jest da se dva duga prebiju, no nejasno je zašto bi Hrvatska na to pristala prije nego što se vidi kakva će biti pravomoćna presuda Sanaderu.
Sanacija deficita
U Vladi sigurno postoje oni koji prodaju udjela vide kao mogućnost sanacije proračunskog deficita. Kada bi država prodala još 19 posto kompanije i zadržala udjel od 25 posto, a uz aktualnu cijenu dionice Ine od oko 4000 kuna, u proračun bi se slilo oko 7,7 milijardi kuna. Ipak, takve ideje trenutačno se čine iluzornima. Čak kada bi Vlada i bila spremna na tu transakciju, teško je vjerovati da bi MOL na nju pristao. Kompanija ionako već kontrolira Inu, konsolidirala ju je u poslovnim knjigama te bi uprava MOL-a teško mogla svojim dioničarima objasniti zašto troši milijardu eura na kupnju nečega što već ima.
Dakako, i to bi se moglo promijeniti nakon presude Sanaderu, no tim je prije nejasno čemu se onda uopće pregovori vode sada. U cijeloj je priči teško izbjeći i status šefa MOL-a Zsolta Hernadija. On je temeljem nepravomoćne presude Sanaderu okarakteriziran kao osoba koja je dogovorila isplatu mita od 10 milijuna eura. Hernadi je odlukom mađarskog pravosuđa nedostupan Hrvatskoj, no bude li presuda Sanaderu potvrđena, za njim će biti izdan europski uhidbeni nalog. Hernadi je nedavno predložen za novi petogodišnji mandat na čelu kompanije. Potvrdi li se presuda Sanaderu, moglo bi se dogoditi da Inom upravlja čovjek koji je u bijegu od hrvatskog pravosuđa.
>>Krajnji je čas da Vlada odredi svoju strategiju prema Ini
