Nakon što je Večernji list ustupio građanima sva tzv. zajednička stajališta EU, odnosno sve završne dokumente iz pregovora po poglavljima, preksinoć je na stranicama Jutarnjeg lista objavljen i nacrt pristupnog ugovora. Tako su, zahvaljujući hrvatskim dopisnicima iz Bruxellesa, svi dokumenti važni za odlučivanje na referendumu sada dostupni javnosti. Vlada je u srijedu konačno objavila Ugovor o pristupanju EU i to preveden na hrvatski jezik.
>>Objavljujemo i pregovaračka stajališta RH u pregovorima s EU
Koji je od tih dokumenata općoj javnosti razumljiviji za čitanje?
Dokumenti što ih je objavio Večernji list razvrstani su po poglavljima i daju širi kontekst o odlukama koje su ispregovarane nego što to daje pristupni ugovor. Po svojoj prirodi, pristupni je ugovor pravni, koncizan dokument u kojem se ne govori previše zašto se nešto događa, je li to na zahtjev Hrvatske ili na zahtjev EU, tko je povukao ili prenamijenio svoj zahtjev, nego se taksativno navode amandmani, paragrafi, zakonski akti...
Ovo je, primjerice, citat iz pristupnog ugovora: "Direktiva Vijeća 2006/112/EC od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu PDV-a (OJ L 347, 11. 12. 2006., p. 1). U članku 287. dodaje se sljedeće: '(19.) Hrvatska: EUR 35.000'".
Tko iz ovog citata iz pristupnog ugovora može shvatiti o čemu se tu radi? Kakvih je to 35.000 eura? Kakva je to direktiva?
U dokumentima koje je objavio Večernji list, u zajedničkim stajalištima kojima su zaključeni pregovori u poglavlju Porezi, to je mnogo jasnije: "EU bilježi da je Hrvatska promijenila svoj zahtjev za primjenom nižeg izuzeća od PDV-a i registracije praga za porezne obveznike s ekvivalenta od 12.000 eura u nacionalnoj valuti na 35.000 eura. EU smatra ovaj zahtjev opravdanim i sukladno tomu članak 287. direktive 2006/112/EC bit će promijenjen...". Iz ovoga objašnjenja ipak se vidi o čemu se radi: obveznikom plaćanja PDV-a postajat ćete ako vaša primanja prelaze 35.000 eura godišnje. Hrvatska je prvotno tražila da taj prag bude 12.000 eura.
Sasvim je logično da ispregovarana stajališta po poglavljima budu jasnija od samog ugovora. Jer ugovor je nešto poput dopune zakona, a završni dokumenti iz poglavlja nešto su poput obrazloženja dopune zakona. I jedno i drugo pisano je tvrdim pravničkim rječnikom, ali ovo je drugo razumljivije.
Ima, naravno, i primjera gdje je tekst iz ispregovaranih stajališta doslovno kopiran u ugovor. U ispregovaranim stajalištima, primjerice, o Europskom fondu za ribarstvo piše ovo: "EFF može pridonositi financiranju osobnih premija za ribare koji će profitirati od pristupa režimu objašnjenom u dijelu 11. aneksa I. regulative (EC) No 2371/2002...". U pristupnom ugovoru piše to isto, od riječi do riječi, u stilu "kopiraj i zalijepi" (copy-paste). To potvrđuje da dokumenti s ispregovaranim stajalištima koje je objavio Večernji list zapravo predstavljaju sadržaj koji se prenosi u pristupni ugovor. Nema ničeg sadržajno bitnog u pristupnom ugovoru čega nema u zajedničkim stajalištima po poglavljima. Drukčije i ne može biti. Zajednička stajališta nakon pregovora pretaču se u ugovor.
Postoji i treći primjer u kojem je tekst ispregovaranih stajališta kopiran u pristupni ugovor, samo drugim riječima. Citat iz ispregovaranih stajališta u poglavlju Ribarstvo: "EU bilježi promijenjeni zahtjev Hrvatske da odredi stopu sufinanciranja na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo u visini od 85 posto investicija za kompanije svih veličina sukladno članku 29., 35. (3.) i 53. regulative Vijeća (EC) broj 1198/2006. EU prima na znanje informaciju Hrvatske i smatra taj zahtjev prihvatljivim". U pristupnom ugovoru isto to, samo drugom, pravničkom formulacijom:
"Članak 29. (3.) mijenja se na sljedeći način: 3. Iznimno od paragrafa 2., u najudaljenijim regijama i najudaljenijim grčkim otocima, kao i na hrvatskim otocima Dugi otok, Vis, Mljet i Lastovo, pomoć može biti dodijeljena svim poduzećima".
I iz ovog se primjera vidi da je mnogo razumljivije pročitati tu istu stvar u ispregovaranim stajalištima u poglavlju o ribarstvu nego u pristupnom ugovoru. Ministar Gordan Jandroković izjavio je da će se tek iz hrvatskog prijevoda pristupnog ugovora građani najbolje moći informirati o onome što je ispregovarano s EU. Ova tri primjera pomoći će čitateljima da sami zaključe koji im je dokument jasniji.
Prema našem sudu, nakon što smo pročitali tri vrste dokumenata – hrvatska pregovaračka stajališta objavljena na Vlada.hr, zajednička stajališta EU objavljena na Vecernji.hr i pristupni ugovor objavljen na Jutarnji.hr – ovako bismo rangirali dokumente po razumljivosti: 1. zajednička stajališta, iz kojih se vidi što je konačno ispregovarano te kako je ispregovarano (tko je povlačio ili mijenjao svoje prvotne zahtjeve); 2. hrvatska pregovaračka stajališta (koja su prepuna obrazloženja pa su stoga također razumljivija od teksta ugovora); 3. pristupni ugovor. Naravno, najbolje je pročitati sva tri kompleta dokumenata zajedno, ako ste pedantni i imate vremena.
ja sam.....debelo....ZA....EU . ali me nešto silno muči......naime . čim je KRADEZE...za nešto...to sigurno nije dobro...to je vjerojatno neka pljačka ili laž -. pa sam sad u dilemi.............što da radim.????....U pomoč !!!!!