Sad smo u razdoblju pada inflacije, očekuje se da će ona do ljeta iznositi ciljanih dva posto godišnje, poručio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, s 27. znanstveno-stručne konferencije Financijsko tržište, koja se danas i sutra održava u Opatiji, a tema joj je budućnost bankarstva.
- Krajem 2023. bio je maksimum inflacije, kod nas 13 posto, a u eurozoni oko deset posto. Kada su se počeli ublažavati tokovi na strani ponude, cijene energije počele su padati, počinje dezinflacija koja traje do danas – komentirao je Vujčić te konstatirao kako je danas i dalje najveći „driver“ inflacije cijene usluga koje su i dalje visoke zbog utjecaja tržišta rada, odnosno povećanja plaća.
- Razina nezaposlenosti povijesno je najniža, a kontinuirana je potražnja za kvalificiranom radnom snagom. Dominira velika potražnja nad ponudom. U cijene usluge ulaze i cijene najma, ugostiteljstva, rekreacija, dakle sve što pripada turizmu. No kumulativni porast razine cijena od lipnja 2021. do ožujka 2024. drugi je najniži među usporedivim zemljama srednje i istočne Europe – rekao je Vujčić.
VEZANI ČLANCI:
Kad su posrijedi kamatne stope, ustvrdio je da konačno imamo kamatne stope kao i u Njemačkoj, čak i niže, dok je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko najavila da nam sad predstoji i pad kamatnih stopa.
- Dosadašnji izazovi, kao što je vrlo visoka razina inflacije, rast kamatnih stopa, prelazak na novu valutu euro, sada su iza nas. No promjene u bankarskom sektoru su stalne i konstantne. Sada nas čeka ESG izvještavanje, digitalizacija i fintech, kibernetička sigurnost te pad kamatnih stopa. Ovaj tjedan smo prezentirali inovativnu ESG platformu koja je istovremeno odraz digitalne, ali i zelene transformacije. U suradnji s HROK-om pripremili smo platformu na kojoj je dostupan jedinstveni upitnik za prikupljanje i pružanje podataka o okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju – istaknula je T. Perko te dodala da se, iako građani često smatraju da su kamatne stope previše visoke, prijenos rasta kamatnih stopa iz europodručja u Hrvatsku događao blago i u puno manjoj mjeri nego što se misli.
- Primjerice, u segmentu stambenih kredita, od prosinca 2021. godine do siječnja 2024. godine, u Hrvatsku se prenijelo samo 25 posto rasta kamatnih stopa, a u Europi 50 posto. U segmentu poduzeća, u EU je taj prijenos bio 80 posto, a u Hrvatskoj 60 posto. Sada nas čeka pad kamatnih stopa u eurozoni, vidjet ćemo kako će se transferirati u Hrvatsku, a na to će najviše utjecati regulacija, depoziti i likvidnost. S potonja dva faktora, hrvatske banke nemaju nikakvih problema – kaže predstavnica bankarskog sektora.
Ima ih osam: Možete li prepoznati hrvatske nacionalne parkove po fotografiji?
Damir Odak, član Administrative Board of Review Europske središnje banke, održao je prezentaciju o tome može li banka bez bankara i koja su ograničenja tehnologije te zaključio da će, iako će bankari još dugo biti u bankama, automatizacija omogućiti bitno povećanu produktivnost. A bankara će trebati – manje.
- Marketinška hibridizacija (poslovnice) značajno će se reducirati, ali će i dalje ostati jer je klijenti traže usprkos tome što će uskoro biti potpuno automatizirana komunikacija svih naloga koji se daju banci. Potpuna automatizacija već je omogućena u platnom prometu i ulagačkim aktivnostima - rekao je Odak, ali priznao i da je još uvijek čovjek uspješniji u prodaji i procjeni rizika od stroja.
- Poslovanje s poduzećima, osim zadavanja naloga, još dugo ostaje u rukama ljudi. Automatizirana banka biti će razmjerno uskoro tehnološki moguća za retail, ali pravno i regulatorno je dvojbena. AI banka za sada ostaje u domeni SF-a – ustvrdio je Odak.
FOTO Ovo su novi čuvari hrvatskog neba: Pogledajte šest Rafalea koji su stigli u Hrvatsku
jedno janješce u rujnu 2023,g bilo je 120 eura .... danas se janješce prodaje po 160 eura ... a do kolovoza će narasti na 180 eura ... matematika tvrdi da je to 50% na godišnjoj razini ... teško mogu razumjeti što vujčić divani , čak mi se činio razumljiviji bivši guverner rohatinski ... a kada bi se mogle podići povratne naknade za pet ambalažu ? ... već 15 godina tapkaju na cifri od 50 lipa ( 7 centi ) ... a naši troškovi života rastu li ga rastu ! ... ( udruga rbbk )