Vladimir Zagorec više nije vlasnik stana od 109 kvadrata i poslovnog prostora od 354 kvadrata u središtu Zagreba, procijenjenih na najmanje 9 milijuna kuna, koje mu je država trebala oduzeti ovrhom! Vesna Grivičić Žanić (83), kći nekad poznatog zagrebačkog poduzetnika koji je nakon propasti NDH otišao iz zemlje, uknjižena je od 1. kolovoza kao vlasnica tih nekretnina u Ilici 10 u kojima je davno živjela s obitelji.
Tužiteljstvo od lani na temelju pravomoćne presude, prema kojoj Zagorcu mora oduzeti 39 milijuna kuna nezakonito stečenih u aferi Dragulji, pokušava provesti ovrhu nad njegovim nekretninama. Kada je lani Porezna uprava pet Zagorčevih nekretnina procijenila na najmanje 14,3 milijuna kuna, činilo se da će one uskoro na dražbu. No, V. Grivičić Žanić, koja živi u Caracasu u Venezueli, u travnju 2011. dobila je pravomoćnu presudu kojom je zagrebački sud naložio brisanje Zagorčeva prava vlasništva s nekretnina u Ilici 10 jer se uknjižio na temelju ništavih darovnih ugovora iz listopada 2003. na kojima je žig konzulata RH u Caracasu, a koji nisu bili sklopljeni u formi javnobilježničke isprave!
Bogati otac
Leonardo Grivičić, otac V. Grivičić Žanić, bio je jedan od bogatijih zagrebačkih poduzetnika, vlasnik Tekstilne tvornice Grivičić, šećerane u Županji te zemljišta na kojem je danas Plivin istraživački centar. S obitelji je otišao iz zemlje nakon propasti NDH, a imovina im je konfiscirana. Devedesetih je V. Grivičić Žanić, jedina živa članica obitelji, dobila hrvatsko državljanstvo, a prema Zakonu o denacionalizaciji i povrat obiteljske imovine. Nije jasno kako je i zašto došla u kontakt sa Zagorcem, a zamršenu priču donekle rasvjetljava iskaz odvjetnika Pere Lozice dan na sudu. Negdje 2003., 2004. Lozicu je jedna banka zamolila da zastupa njihova klijenta – Zagorca.
U hotelu Sheraton našao se na kavi s dvojicom odvjetnika V. Grivičić Žanić i doznao da su joj vraćene neke nekretnine u Zagrebu, no nije mogla ući u njihov posjed. Odvjetnici su joj, tvrdio je Lozica, htjeli isposlovati da što brže dođe do novca za nekretnine, pa su ga zamolili da im pomogne. Zagorec je pak tražio Lozičino mišljenje bi li bilo bolje da on s V. Grivičić Žanić sklopi kupoprodajne ili darovne ugovore, pa mu je Lozica sastavio obje verzije ugovora, no nije znao kako su se na kraju njih dvoje dogovorili. No, svjedočio je kako zna da je V. Grivičić Žanić isplaćena naknada u njemu nepoznatom iznosu. S njom je telefonom kontaktirao i nakon sastavljanja tih ugovora jer se "radilo o potomku jedne od najuglednijih zagrebačkih obitelji".
Ugovori ništavi
Otac joj je bio, svjedočio je, osnivač Šećerane u Županji, tvornice Herbos i Plive te osobni prijatelj kardinala Stepinca, a ona je sa Zagorcem osjećala povezanost zbog sedam generacija generala u obitelji. Htjela je prepustiti nekretnine mnogo povoljnije od tržišne vrijednosti, svjedočio je, jer je u stanu u Ilici 10 bila obitelj iz Vukovara, a u poslovnom prostoru Zavičajno društvo Međimurje. Iz Lozičina iskaza ispada da je obitelj iz Vukovara (Stevan i Marija D.) odmah predala Zagorcu ključeve od stana i iselila se prije nego što je zaključen darovni ugovor između Zagorca i V. Grivičić Žanić. No, prema podacima iz spisa sud je zaključio da je vukovarska obitelj nakon predaje ključeva Zagorcu ostala u stanu do 23. veljače 2004., pa su mu stan u posjed predale neovlaštene osobe. U poslovnom prostoru bilo je pak Zavičajno društvo Međimurje.
Kod darovnih ugovora darivatelj mora nekretninu predati daroprimcu u neposredan posjed, a ugovori moraju biti u formi javnobilježničke isprave, no toga u Zagorčevu slučaju nije bilo, pa je presuđeno da su ništavi. No, tužiteljstvo ne želi odustati od ovrhe na nekretninama u Ilici 10 jer drže da to što je sud naložio brisanje prava Zagorčeva vlasništva nije zapreka za ovrhu, budući da su oni prije stavili privremenu mjeru zabrane opterećenja i otuđenja tih nekretnina.
– Nema zapreke da sud dopusti uknjižbu vlasništva V. Grivičić Žanić, ali osoba koja je tako stekla nekretninu mora trpjeti posljedice pravnih učinaka ranije upisane zabilježbe zabrane otuđenja nekretnine. Promjena vlasnika tijekom ovršnog spora ne sprečava da se ovrha nastavi protiv novog vlasnika - navelo je tužiteljstvo ljetos sudu.
Protive se obustavi ovrhe koju je tražila Milica Đurđević, odvjetnica Vesne Grivičić Žanić.
Kolateralno, ovaj slučaj pokazuje koliko je nesigurno vlasništvo koje se dokazuje zemljišnim knjigama čak i kad su one vođene potpuno u redu, a ne kao je u Hrvatskoj bilo za vrijeme bivšeg režima te se u dobroj mjeri nastavilo ii u hrvatskoj državi. Činjenice ovog članak ukazuju na veliku vjerojatnost da će, pošto završi ovršni postupak protiv generala Zagorca, krenuti protuovršni postupak spomenute gopođe protiv RH, jer ona neke stvari iz zemljišnih knjiga nije znala i nije morala znati!