Čelnik SDP-a Zoran Milanović ponovio je kako je raspisivanje referenduma imperativno pitanje nakon što je to zatražilo 10 posto građana, a Vesna Pusić iz HNS-a rekla je: "Izmišljaju se najnevjerojatnije stvari kako bi se izbjegao referendum. To je prijezir prema ljudima koji su dali svoj potpis za referendum". Ali, nije se dogodio senzacionalni obrat, nego je to citat iz Jutarnjeg lista od prije gotovo tri godine u povodu polemika o referendumu vezanom uz Zakon o radu.
Tko i kako
Oni koji su danas na vlasti imaju puno rigidniji stav prema referendumu nego ondašnji HDZ koji je bio u politički povoljnijoj poziciji za opiranje volji naroda. Jer, tada je inzistirano na referendumu iako su vladajući povukli izmjene zakona koje su dale povod inicijativi jer se u tomu vidjela i prilika za izjašnjavanje protiv vlade Jadranke Kosor.
Ako se verificiraju potpisi, i ocjeni li Ustavni sud referendumsko pitanje ustavnim, Sabor će raspisati referendum jer mu je to ustavna obveza. Ako referendum prođe, dvojbeno je tko i kako treba unijeti referendumsku odluku u Ustav. Vladajući političari, osobito Peđa Grbin i Nenad Stazić, usamljeni su u tumačenjima, a s druge strane ustavnopravni stručnjaci – prof. dr. Branko Smerdel, prof. dr. Zvonimir Lauc, doc. dr. Đorđe Gardašević, prof. dr. Robert Podolnjak, bivši ustavni sudac i bivši pučki pravobranitelj Jurica Malčić – pozivaju na ustavnu odredbu prema kojoj je referendumska odluka obvezatna. I predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec u intervjuu za Večernji list rekla je: – Odluka na referendumu je po naravi stvari ustavna odluka, odluka ustavne snage jer je po Ustavu obvezujuća.
Unatoč tomu, je li moguća situacija da 4,5 milijuna Hrvata glasuje na referendumu za izmjenu Ustava, ali ako se potom 51 protivi izmjeni, da referendum ipak propadne, pitamo prof. dr. Sanju Barić, predstojnicu katedre za ustavno pravo u Rijeci.
Pogrešno tumačenje
– To je sigurno pogrešno tumačenje saborskih zastupnika. Prema Ustavu je referendumska odluka obvezatna – uzvratila nam je, ali na pitanje tehničkog unošenja te odredbe u Ustav, osobito nakon što inicijativa U ime obitelji nije i nomotehnički definirala na koje mjesto bi trebalo tu odredbu unijeti, ni sama nema odgovora što ako bi se zastupnici opirali provedbi te odluke.
– Zbog nedostatka regulative mogu se pojaviti situacije u kojima nema jasnog odgovora tko bi trebao aktivistički intervenirati, a nemogućnost rješavanja takvih situacija predstavljala bi ustavnu krizu, što ona i po definiciji jest, dakle situacija kad za neki problem nemamo rješenja u Ustavu. U tim okolnostima, koje su još daleko jer se sada ispipava teren, predsjednik Republike bi kroz medijaciju mogao utjecati na rješenje te krize. Iako je prerano da se anticipira ta situacija i Ustavni sud bi teoretski možda mogao intervenirati proširenim tumačenjem njegovih ovlasti, što bi u takvoj situaciji bilo idealno – da situaciju razriješi institucija koja ima autoritet čuvara Ustava – kaže dr. Barić.
>>Mijenja li se Ustav automatski ili to trebaju napraviti zastupnici?
