Zbog neobično jakih kiša i stalnog vlažnog vremena u inače sunčanom svibnju sve češće postavljamo pitanje jesu li ove poplave dio globalne klimatske promjene?
Postoje dva razloga zbog kojih je došlo do tako ekstremnih poplava, pojašnjava Gerhard Lux, meteorolog i klimatolog u Njemačkoj meteorološkoj službi, piše Metro.
– Cijeli svibanj bio je bogat padalinama, a padalo je i dalje krajem mjeseca i početkom lipnja u mnogim dijelovima Njemačke, i to pojačano. Sve te oborine zemlja više ne može upiti. Nema više međuspremnika za kiše, pa zato brzo raste vodostaj potoka i rijeka, kaže Lux.
Meteorološki fenomeni, prema mišljenju stručnjaka, uvijek su iznimni slučajevi koji se ne dovode u vezu s klimatskim promjenama. Za takav zaključak trebalo bi detaljnije proučiti stanje tijekom više desetljeća, kaže klimatolog iz Njemačke koja se suočava sa snažnim poplavama.
No jesu li ove obilne padaline meteorološka iznimka ili klimatske promjene?
Danas, ako uzmemo u obzir posljednja desetljeća, jake padaline gotovo su dva puta češće nego što je to bio slučaj prije stotinu godina, smatra ovaj stručnjak.
Porast ekstremnih oborina ne može se tako sigurno dokazati kao, primjerice, porast temperature. Ipak, i Lux na osnovu klimatskih modela polazi od toga da je došlo do sve češćih jakih oborina.
Poplave stoljeća sve su češće, a stručnjaci upozoravaju kako su učestale nepogode povezane s porastom antropogenih stakleničkih plinova. Ono što je nekada bila poplava stoljeća, danas je samo poplava koja se ponavlja svakog desetljeća, pojašnjavaju klimatolozi.
– Proteklih desetljeća nismo ništa poduzeli protiv klimatskih promjena, unatoč naporima na konferencijama o klimi, kritizira klimatolog Mojib Latif iz Centra za istraživanje oceana u Kielu.
– Čak i da uspijemo, što nije izgledno, stabilizirati ispuštanje ugljičnog dioksida i trajno ga smanjimo, bit će potrebno više desetljeća da preokrenemo trend. Stoga ćemo se sljedećih desetljeća jednostavno morati pomiriti s time da će do takvih jakih oborina i poplava dolaziti, češće – pojašnjava.
Investicije za zaštitu od poplava ni u kojem slučaju ne treba odlagati, smatra klimatolog Latif i dodaje:
– Ove poplave pokazale su da mnogo toga nije napravljeno kako treba. Priroda samo vraća ono što joj je nekad pripadalo. Stoga se moraju razmotriti i nepopularne mjere, poput zabrane gradnje u ugroženim područjima.
>>Građani poplavljenog Dresdena spremaju se za nove nanose
