Hrvatska je prije pet godina od Svjetske banka dobila zajam od 50 milijuna eura za modernizaciju Porezne uprave. Ugovor je 3. srpnja 2007. potpisao ministar financija Ivan Šuker i poručio da će projekt “pomoći Vladi da od Porezne uprave stvori učinkovitiju, djelotvorniju, transparentniju i odgovorniju instituciju”.
Papirići s OIB-om
Trebalo je uvesti jedinstveni porezni broj, povećati efikasnost naplate poreznih dugova i smanjiti njihov otpis. Trebalo je educirati poreznike kako bi stekli “jače vještine i znanja, veći kapacitet i integritet”. Trebalo je reformirati najveću poreznu ispostavu u državi, zagrebačku, “što će donijeti korist zaposlenicima, ali i stanovništvu općenito”.
Prošlo je pet godina, što je učinjeno? Ništa. Porezna je uprava jednako neučinkovita, netransparentna i nedjelotvorna kao i u doba kad je Šuker sa Svjetskom bankom potpisivao ugovor o zajmu. Vlada i Ministarstvo financija jednostavno nisu znali kako potrošiti novac koji su dobili.
Da bi dobili ideju odakle uopće krenuti, angažirali su konzultante. U 2008. i 2009. godini sklopljena su tri konzultantska ugovora. Tvrtki BDO savjetovanje dali su da procijeni stanje u PU Zagreb. Tvrtki Deloitte dali su da anketira poreznike i porezne obveznike i utvrdi koliki je među njima “porezni jaz”. Tvrtki KPGM dali su da izradi strategiju upravljanja ljudskim potencijalima. Usto su od tvrtke CROZ naručili novi porezni softver i edukaciju zaposlenika.
Uspjeli su potrošiti oko četiri milijuna eura. Ostalo je još 46 milijuna. Što da radimo s time? – pitali su se u Ministarstvu financija. A zašto da ljudima ne pošaljemo papiriće s njihovim OIB-om? – dosjetili su se. I tako su 2009. godine građani na kućne adrese dobili papiriće sa svojim osobnim identifikacijskim brojevima.
Projekata nema
OIB je, prema Šukerovim najavama, trebao postati jedinstveni broj prema kojemu bi se jednostavno obuhvatili svi podaci o nekom poreznom obvezniku, čime bi država dobila efikasan kontrolni mehanizam, što nikad nije zaživjelo. Ali kakve veze slanje OIB-a ima s modernizacijom Porezne uprave? Nikakve, no potrošeno je još tri milijuna eura iz kredita Svjetske banke. Barem je profitirala Hrvatska pošta. I to je bilo sve! U rujnu 2010. godine država javlja Svjetskoj banci da ne zna što bi s novcem koji je dobila, pa se kredit “refinancira”, odnosno smanjuje na 25 milijuna eura.
Prema dokumentu koji posjeduje Večernji list – a riječ je o izvješću o stanju projekta iz veljače ove godine – iz kredita Svjetske banke do 31. prosinca 2011. godine realizirano je 7,197.923 eura i 11 centa. Dakle, još je “na lageru” oko 18 milijuna eura. Za nekoliko dana ljudi iz Svjetske banke stižu u Zagreb da vide treba li uopće Vladi, Ministarstvu financija i Poreznoj upravi taj novac.
Zajam Svjetske banke otvoren je do 30. lipnja 2013. godine. Do tog datuma moraju biti dovršeni svi projekti koje ta institucija želi financirati.
Jedini je problem u tome što projekata nema. Porezna se uprava, očito, u proteklih pet godina sama nije željela modernizirati, a nitko je na to nije natjerao.
Ma kakav OIB problem je veći, jučer objavili da mi je domovina \"na korak do smeća\" a ja se 90-tih borio za ovo smeće od države!!!???