U adventsko vrijeme najteže je u Zagrebu, ali i Splitu i Osijeku, nabaviti ulaznice za balet “Orašar”. Naši gradovi stali su tako rame uz rame s gradovima svijeta jer, ako primjerice u Londonu želite pogledati taj najizvođeniji balet na svijetu, rujan je krajnji čas kada morate kupiti ulaznicu za neku od predstava u prosincu.
Riznica Sankt Peterburga
Istodobno moskovski Boljšoj, koji ima golem baletni ansambl, “Orašara” u prosincu pleše dva puta na dan i ipak pred svojim vratima ostavi tisuće ljubitelja baleta bez ulaznica. Ovo su tek neki od motiva zbog kojih ćemo ovog adventa “Orašara” gledati i u Muzeju za umjetnost i obrt, koji od 27. studenoga 2016. do 26. veljače 2017. poziva na veliku blagdansku izložbu “Orašar – najljepša božićna bajka”. No, iz Muzeja upozoravaju da su svi prijepodnevni termini (oni do 16 sati) za prosinac već rasprodani. Naime, toliko je škola i vrtića već najavilo svoj dolazak na ovu izložbu, a ovo je i prvi put u povijesti MUO da su ulaznice za neku od svojih izložbi pustili i u pretprodaju.
A glavni “krivac” za sve je Vesna Ledić, voditeljica projekta u MUO i autorica ideje o pokretanju ove izložbe. Ona je velika ljubiteljica baleta koja se može pohvaliti da je kao mala djevojčica, tada učenica Baletne škole kod profesora Širole, plesala u “Orašaru” 1970. kada se taj balet pobjedonosno vratio na zagrebačku scenu.
– Uvijek mislim na sve one koji ne mogu uživo vidjeti taj balet, ući u tu božićnu bajku, a kako je Muzej za umjetnost i obrt svojom prvom velikom adventskom izložbom, onom koju smo priredili 2012., visoko digao ljestvicu kvalitete, priča o ovom baletu nametnula se sama – objašnjava Vesna Ledić. Autorica i kustosica izložbe je dr. sc. Arijana Koprčina, a autor postava Saša Šekoranja.
Posjetitelji na izložbi doslovno će ući u ovu božićnu i baletnu bajku, a neki od najzanimljivijih izložaka stižu iz Državnog muzeja za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga, koji je prvi put jednoj inozemnoj instituciji posudio vrijedne artefakte iz svoje bogate riznice.
Scala i veliki Nurejev
Izlošci su posuđeni i iz Državnog baleta u Berlinu, iz fundusa njegove produkcije Orašara iz 2013., kada su u koreografiji Vasilija Medvedeva i Jurija Burlake zapravo doslovno slijedili izvorna scenografska i koreografska rješenja iz 1892., kada je prvi put postavljen taj balet Petra Iljiča Čajkovskog. Podjednako vrijedan i jedinstven prilog izložbi stiže i iz susjedne Italije. Naime, MUO je iz Zaklade milanskog Teatro alla Scala dobio kostime u kojima se “Orašara” plesao 1967., kada je taj balet prvi put izveden u koreografiji znamenitog ruskog baletana Rudolfa Nurejeva, za kojeg mnogi i danas tvrde da je bio najveći baletni plesač svih vremena.
Ova izložba sjajan je primjer suradnje dviju institucija s jednog trga, jer je veliku pomoć MUO pružio HNK Zagreb, pa tako izložba donosi i povijesni prikaz izvedbi baleta “Orašar” koje su ostvarene na sceni zagrebačkog HNK. Ta nas povijest vodi u daleku 1923. kada je “Orašar” prvi put izveden u Zagrebu pod svojim izvornim ruskim nazivom “Ščelkunščik”.
