Željka Markić

Očekujemo da Bauk preispita prijedlog zakona o životnom partnerstvu

Željka Markić
Foto: Žarko Bašić/PIXELL
1/2
03.12.2013.
u 12:00

– Razotkriven je mit da su oni koji glasuju protiv jako urbani, a oni koji su za jako zatucani – kaže Željka Markić.

Dan nakon referenduma razgovarali smo s dr. Željkom Markić, članicom organizacijskog odbora Građanske inicijative “U ime obitelji”.

Kakav je okus pobjede iz vaše perspektive?

– Jako smo sretni i ponosni da smo uspjeli omogućiti prvi građanski referendum u 23 godine hrvatske države. Izravnom demokracijom birači su potvrdili kako žele da Ustav zaštiti brak kao zajednicu žene i muškarca. Mislimo da je ova izlaznost iznimno dobra, s obzirom na činjenicu da su aktualna vlast, velik dio medija i gotovo sve provladine udruge bili uključeni u vrlo agresivnu antikampanju. Izlaznost je samo pet posto manja od izlaznosti na referendum o ulasku u Europsku uniju koji se odvijao u uvjetima potpunog konsenzusa i iza kojeg je mjesecima stajala čitava državna struktura, Katolička crkva i svi mediji. Zato mislimo da je ova izlaznost na referendum o braku jako dobra.

Pa upravo vam malom izlaznošću osporavaju valjanost rezultata?

– Malu izlaznost u ovome trenutku mogu osporavati jedino oni koji žele krivotvoriti stvarnost i koji ne priznaju demokratsku proceduru. Zar veći legitimitet imaju zakoni iza kojih stoje pojedini ministri koji su na zadnjim parlamentarnim izborima dobili nekoliko posto glasova biračkog tijela, poput gospođe Pusić. Broj ljudi koji su glasovali "za" u apsolutnim brojkama, oko 950.000, jednak je broju građana koji su glasovanjem dali mandat aktualnoj vladi da vodi zemlju. Ako je milijun birača dovoljan za mandat za vođenje zemlje, zašto ne bi bio dovoljan za izjašnjavanje o jednom jedinom pitanju, očito građanima jako važnom.

Zabrinuti demokracijom

Znače li te reakcije da referendum ipak nije bio samo o braku, nego i političkoj situaciji?

– Mi smo pokrenuli inicijativu za ustavno definiranje braka jer nam je bilo važno zaštititi brak kao zajednicu žene i muškarca, s obzirom na to da su postojale jasne najave brojnih ministara ove vlade da to namjeravaju promijeniti. Poučeni španjolskim i francuskim iskustvom gdje su o tako važnim pitanjima kao što su brak i obitelj doneseni zakoni, protivno volji građana, odlučili smo omogućiti svim građanima Hrvatske da odlučuju o onome što se tiče svakog ponaosob. Reakcija na aktualne vlasti pokazala je da njih zabrinjava izravna demokracija. Razumijem to s jedne strane, ali metode koje su koristili da bi osporili ovaj izraz demokracije i pravo ljudi da odlučuju u zemlji u kojoj žive zabrinjavajući je. Oni su ovaj referendum pretvorili u političko pitanje.

Zašto su oni toliko zabrinuti?

– Nije slučajno da u Hrvatskoj u 23 godine nije bilo građanskog referenduma, dok ih je u Sloveniji bio 15-ak. Ovakav izravan način izjašnjavanja biraču sustavima koji funkcioniraju demokratski otklanja mogućnost manipuliranja. Mi danas, dan nakon referenduma, znamo da je 65 posto onih koji su izašli za brak kao zajednicu žene i muškarca. Srušen je mit aktualne vlade da su oni koji su protiv jako urbani, a oni koji su za jako zatucani ljudi koji ne znaju donositi odluke. U svim velikim gradovima Hrvatske većina birača izjasnila se za brak kao zajednicu žene i muškarca. Unatoč vrlo agresivnoj medijskoj kampanji u samo četiri grada više se ljudi izjasnilo protiv braka kao zajednice žene i muškarca.

Zovu nas zbog ekologije

A Istarska i Primorsko-goranska županija koje su imale više protiv?

– Mislim da to možemo protumačiti i političkim pritiscima koji se rade na državne zaposlenike već mjesecima. Možda su građani u tim županijama doista u većem omjeru protiv braka kao zajednice žene i muškarca, a može biti da se ljudi boje političkih opcija koje su tamo na vlasti. Čestitam biračima i ponosna sam na hrvatske građane koji su se uspjeli othrvati jakim pritiscima i prijetnjama državnih dužnosnika. Ovih posljednjih šest mjeseci maltretiranja, prijetnji te zadnjih mjesec dana medijskog pogroma koji je dirigirala vlada, a provodile provladine udruge i mediji podsjetio nas je sve na metode iz komunizma.

Kako ste se vi osjećali s obzirom na to da je najjači udar bio na vas?

– Bila sam izložena kao i svi ostali koji su se javno izjašnjavali. Neki više, a neki manje. Ono što je ovdje zastrašujuće je da se pokušava osobu koja se usuđuje javno izreći mišljenje koje je suprotno mišljenju vlasti, provladine udruge ili nekog medija, ušutkati iznošenjem neistina, prijetnjama i difamiranjem. Samo zato što ima drukčije mišljenje!

Ljudi se danas pitaju – što dalje?

– Sigurno ćemo se i dalje nastaviti zalagati za vrijednosti za koje smo se i dosad založili. I za demokraciju. Važna nam je obitelj, važan nam je brak, zaštita djece u Hrvatskoj... Očekujemo da političari čuju ovo što smo mi, građani, rekli. Poručili kroz referendum. Brak kao zajednica žene i muškarca ući će u Ustav i vjerujemo da se političari neće i dalje praviti gluhima. Da će npr. ministar Bauk preispitati novi prijedlog zakona o životnom partnerstvu, zbog kojega mu je iz odbora izašla jedna od najvećih stručnjakinja za obiteljsko pravo, prof. Aleksandra Korać-Graovac poručivši da se radi o vrlo nekvalitetnom prijedlogu zakona.

Hoćete li, kao što su vaši kritičari govorili, tražiti zabranu pobačaja, kontracepcije...?

– Sve te priče dolaze od protivnika referenduma koji ih, bez ikakvog utemeljenja, u stvarnosti koriste da bi jedan dio birača pokolebali i uplašili. Doista ne znam čime će se inicijativa u budućnosti baviti. Ima dosta ekoloških tema s kojima nam ljudi dolaze tvrdeći da bismo se njima trebali pozabaviti jer su važne za svaku obitelj. Pratit ćemo što se događa i ono što ljudi budu željeli, to ćemo uzeti u obzir.

Već se čuje da biste se mogli udružiti sa sindikatima oko Zakona o radu?

– Ima mnogo važnih društvenih tema – Zakon o radu, prodaja autocesta, prijedlozi da se prodaju hrvatske vode, prodaja Croatije Airlinesa, brojne gospodarsko-socijalne teme... Ima mnogo toga što se događa u društvu, a o čemu u javnosti postoji jasan konsenzus, ali se vlast pravi da to ne primjećuje. Ovaj je referendum pokazao da su građani zreliji, da dugoročnije promišljaju ono što je od interesa za hrvatsko društvo i državu nego političari. Ali, o našem daljnjem angažmanu odlučuju oni koji su nam poklonili povjerenje – birači.

O odnosu prema medijima

Imate li neke političke ponude?

– Nemam. Zahvaljujem 20 političkih stranaka koje su podržale inicijativu i koje ovaj referendum nisu iskoristile za dnevno-političke potrebe.

Kažu da želite biti premijerka?

– Tko to kaže? Protivnici referenduma nikako se ne mogu odlučiti što ja to želim. A želim samo da brak, kao što to želi i 950.00 građana, bude u Ustavu zaštićen. I svima čestitam da smo to uspjeli. Nije bilo lako.

Zašto ste pozvali samo dio medija?

– Medijsku scenu u Hrvatskoj velikim dijelom kontrolira vlast, a to se potvrdilo i na dan referenduma. Kao što vam je poznato, odbili smo dati akreditacije prvo HTV-u, kao javnoj televiziji, jer je bio dužan od početka izjašnjavanja birača do referenduma točno informirati birače, osigurati nepristranost, zastupljenost tema koje omogućuju iznošenje argumenata. Druga skupina medija kojima nismo dali akreditacije su EPH grupa, Novi list i neki portali, koji su se cijelo vrijeme koristili govorom mržnje. Činjenica da su se komercijalni mediji, poput druge dvije nacionalne televizije i poput vaše kuće, “solidarizirali” s njima pokazuje ponovno stupanj nedemokratičnosti u Hrvatskoj. Nikad, naime, nisam čula da se nekoj TV-kući uskrati da dođe na neki događaj koji netko organizira, a da druge dvije, konkurentske kuće, kažu da ni one to neće pratiti. Iz “solidarnosti” s konkurencijom.

Ali to je elementarna cehovska solidarnost!?

– Mislim da to velik dio gledatelja tumači drukčije, jer je gledateljima i čitateljima uskraćena informacija zbog te solidarnosti. Ako neki mediji solidarnosti daju prednost u odnosu na pravo gledatelja ili slušatelja na informaciju, onda je bitno da građani razumiju. Solidarnost s nekvalitetnim radom HTV-a i govorom mržnje medija koji nisu dobili naše akreditacije sigurno nisam očekivala.

Ostali smo zapanjeni da mediji sami odlučuju što će birači čuti ili vidjeti. Mi smo kao domaćini susreta, u našim prostorima, rekli tko može, a tko ne može doći. Pritom smo jasno rekli zašto neki mogu, a neki ne. To što su i oni drugi rekli da neće doći njihova je odgovornost.

>> 'Tko je kriv za referendum? Pokojni predsjednik Kennedy!'

>> Hrvatin objasnio proceduru unošenja definicije braka u Ustav!

Komentara 274

BR
Brandfackel2
19:53 02.12.2013.

Zašto niste bili u stožeru "U ime obitelji" u večeri referendumske pobjede, zašto se se solidizirali sa medijima koje je gospođa Markić otvoreno nazvala pristranim tj. izdajničkim? Da li ovaj intervju objavljujete kako bi oprali okaljani obraz i spriječili padpad tiraže? Ja ću vas "nagraditi" zbog vašeg jučerašnjeg kukavičkog ponašanja tako što više neću kupovati vaše tiskano izdanje niti proizvode koji se reklamiraju na internet stranicama Večernjeg lista. Vi ste nas jučer izdali i ne zaslužujete da vas financiramo!

BO
bobo123
19:51 02.12.2013.

Ova žena je briljantna! Vjerujem da je i ostatak intervjua sjajan, jer netko tko već na početku zapazi "Zar veći legitimitet imaju zakoni iza kojih stoje pojedini ministri koji su na zadnjim parlamentarnim izborima dobili nekoliko posto glasova biračkog tijela, poput gospođe Pusić?" sigurno ima puno toga pametnog za reći. Stvarno se nadam da će se aktivirati u politici, ovakvu kvalitetnu i karizmatičnu osobu čekamo od 2000.! A što se tiče odaziva - pa zar stvarno ima ljudi koji vjeruju da bi veći odaziv pogodovao protivnicima referenduma? Veći odaziv bi ih potpuno pomeo. Ovako su dobro i prošli. Velik dio onih koji su za mislio je da je sve već riješeno i nije izašao. Znam nekoliko takvih.

DU
Deleted user
19:56 02.12.2013.

Oni koji komentiraju " malu izlaznost" mogli su potaknuti svoje " nevladine" udruge da ih bude vise i da pobijede na referendumu. Ali, nista od toga, hrvatski narod je rekao svoje na legalan nacin, izravnom demokracijom. I opet ce.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije