Aktiviranje brojnih zagrebačkih klizišta posljednjih dana ponovno je oživjelo dvojbu – je li posrijedi ljudski faktor ili je riječ o razornoj sili prirode?
Kritična područja s najvećom gustoćom klizišta nalaze se u podsljemenskoj zoni i području iznad Ilice, u kojima je proteklih godina došlo do građevinskog “buma”. Ove je godine već “otklizio” Müllerov brijeg.
– Unatrag nekoliko godina svašta se moglo graditi, gledalo se samo na profit, nije se dovoljno provjeravalo je li dokumentacija kompletna i ima li geomehanički elaborat.
Sad je to pooštreno – kaže Gordana Derković, diplomirana inženjerka građevine i stalna sudska vještakinja koja je sudjelovala na procjeni klizišta na Črnomercu prije nekoliko godina.
Stanovi su useljeni, dokumentacije nema, a pogled je plaćen klizištem.
– Gradnja na klizištima vrlo je skupa jer zahtijeva dodatne zahvate. Svi gledaju kako uštedjeti na gradnji, a žele graditi na tim mjestima zbog pogleda. To je slučaj s Kvaternikovom i sličnim ulicama – objašnjava Derković.
A u međuvremenu mogu se očekivati nova klizišta jer meteorolozi najavljuju nove oborine do sredine mjeseca. Gradonačelnik Milan Bandić, pak, rekao je da se zbog obilnih kiša i padalina klizanje tla nije moglo predvidjeti.
>>Dio ulice u zagrebačkoj Dubravi propao za pola metra
>>Aktivno 50-ak klizišta, a odronima još nema kraja