prepucavanja

M. Holy: Svađa političara zakočila je rješenje odlagališta Jakuševec

Mirela Holy (1)
Foto: Anto Magzan/PIXSELL
1/3
25.08.2012.
u 18:10

Prozvala Zmajlovića - bivša ministrica kaže da ne zna kako bi reagirala da je još u Vladi, ali dodaje kako je sigurna da bi otišla na sastanak razgovarati s prosvjednicima

Trodnevnu dramu u Jakuševcu ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović jučer je završio prijavom protiv gradonačelnika Milana Bandića.

Bez strategije

– Budući da odgovorni u Gradu Zagrebu dosad nisu riješili gorući problem odlaganja otpada, ministarstvo je preko inspekcije donijelo rješenje o hitnim mjerama radi sprječavanja daljnjeg onečišćenja – izjavio je ministar na jučerašnjoj hitnoj konferenciji za novinare, nepunih sat vremena nakon što je inspekcija pretražila gradsku upravu, a Bandić pod prijetnjom optužnog prijedloga pohitao na blokadu odlagališta, osigurao neometani rad i sebi pripisao zasluge. Zmajlović kaže kako više nema alibija i stavljanja pod tepih dugogodišnjeg nerješavanja problema Jakuševec, za koji Bandić već deset godina u ladici drži projekt izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada. Iako je cijelo vrijeme upirao prstom u Bandića, tvrdeći kako je to njegov problem i zaobilazeći Jakuševec, Zmajloviću su očito trebala tri dana da shvati kako ta afera nije samo lokalna – i Bandićeva.

>> Bandić 2001.: Spalit ću se na Jakuševcu ako ga za 4 godine ne saniram

>> Bandić pobjegao kad su došli inspektori. Pročitajte zapisnik!

>> Kako je Bandić mještanima podijelio 90 mil. kuna

– Ne znam kako bih reagirala da sam ja i dalje ministrica, ali bih u svakom slučaju otišla na sastanak s prosvjednicima. Državna vlast mora se uključiti u taj problem jer je on, na kraju krajeva, i u ingerenciji inspekcije zaštite okoliša – kazala je Holy.

No, činjenica je da su se unatoč strategiji iz 2005. problemi odlaganja otpada u Hrvatskoj gotovo svugdje sustavno zanemarivali. Veliki dio od 1,2 milijuna tona otpada godišnje u RH i sedam se godina nakon toga nekontrolirano odlaže ili "nestaje" bez predobrade i recikliranja, a veći dio odlagališta nema ni potrebne dozvole i daleko je ispod standarda direktive EU o odlaganju otpada, koju moramo poštovati do 2018. godine.

– Jakuševac tako i nije najgori, još gore je varaždinsko "crno" odlagalište – kaže Holy.

Ipak, Jakuševčanima, kojima je dva puta isplaćena naknada za smanjenu vrijednost nekretnina, prvi puta od 2001. do 2005., a potom do 2010. (u tom je razdoblju Grad potpisao 547 ugovora s vlasnicima nekretnina i isplatio im oko 90 milijuna kuna!), obećano je da će se 2010. to odlagalište zatvoriti. No, ni danas nema naznaka rješenja, kamoli alternative poput spalionice otpada. Bandić i čelnik zagrebačke skupštine Davor Bernardić u travnju su taj problem pokušali odgoditi tražeći nove naknade Jakuševčanima do 2015. uvećane za 50%, no Ministarstvo okoliša s time se nije složilo, jer su novim Zakonom o otpadu, koji je prošao javnu raspravu i Bruxelles, predviđene ekološke rente, odnosno odštete zbog smanjene kvalitete života.

Politika pa dobrobit

– Priča se da je Jakuševec ilegalno odlagalište, ali nije. Saniran je po zakonu. No, samo zbog političkih prijepora izvršne i zakonodavne vlasti od 2010. nema odluke Skupštine o produljenju rada Jakuševca do 2018., do kada svi deponiji u nas moraju biti zatvoreni – tvrdi Holy, po kojoj je trenutačno najizgledniji scenarij da Grad napravi realan i održiv tijek aktivnosti na Jakuševcu i predstavi ga prosvjednicima, koji imaju puno pravo na nezadovoljstvo, ali ne smiju ometati rad grada.

Prema novom zakonu o otpadu, koji se očekuje ujesen, u roku dvije godine trebala bi se donijeti nova strategija gospodarenja otpadom. No, za Holyna mandata napravljene su, tvrdi, i izmjene i dopune sadašnjeg plana gospodarenja otpadom, koje iz njoj nepoznatih razloga nisu stigle u Vladu. Predlaže se i nova politika upravljanja otpadom koja će donijeti sustav primarnog razvrstavanja otpada i manji broj centara gospodarenja od današnjeg, razmještenih na regionalnoj razni, bez trajnog odlagališnog prostora. Primjenom novog zakona o otpadu uvodi se obveza reciklaže u kućanstvima te naplata odvoza prema količini, odnosno prema volumenu. Integriranim upravljanjem otpadom, 2018. ne bismo smjeli imati nesaniranih odlagališta, a do 2020. ispunio bi se cilj recikliranja 50% komunalnog i 70% građevnog otpada. Svaki Hrvat godišnje odbaci oko 270 kg komunalnog otpada, a samo u Zagrebu za to bi trebalo još 2 hektara površine.

Komentara 11

KO
Kora
18:24 25.08.2012.

Što se ima komentirati? Što se trebalo od godine te i te - ponovljeno je sto puta, navukla se mržnja na Jakuševčane i na Bandića. Politički obračuni slijede, oko nekog skrivenijeg smeća.

Avatar Šime Validžić
Šime Validžić
06:25 26.08.2012.

Svatko tko hoće, može reciklirati i kompostirati. Osim plavih kontejnera za papir i karton; zelenih spremnika za staklenke i nepovratne boce; velikih kontejnera s žutim poklopcem za miješanu čistu plastiku; reciklažna dvorišta primaju miješane metale, prozorsko staklo, akumulatore i baterije. U Velikoj Gorici primaju drvo i tekstil. Građevinska šuta se može odnijeti posebno u postrojenje na Jakuševcu. Tko ima kuću i vrt može kompostirati. Recikliram preko 99% svog otpada (po težini) i to činim od 1990. godine.

RU
rubix
18:19 25.08.2012.

A Holy uopće nije ljubomorna na Zmajlovića što je dobio posao s kojeg je ona uspjela izletjeti nakon samo 6 mjeseci. Ne, uopće se u njenim izjavama ne vidi ogorčenost i jal...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije