Zagrebački obrtnici iz godine u godinu imaju sve manje posla. Zbog toga je njih 317 u prva tri mjeseca ove godine moralo staviti ključ u bravu svojih radnji. Danas tako u Zagrebu, sastavljajući jedva kraj s krajem, posluje još 13.916 obrta. Tu brojku potkrepljuje slika brojnih razbijenih i praznih izloga u gradu. Što je tome razlog, pokušao je objasniti tajnik Obrtničke komore Zagreb Miran Šoić.
Radije zatvoren
– Jedan je od uzroka propadanja obrtnika skup najam poslovnih prostora (od 300 eura naviše mjesečno, ovisno o lokaciji i veličini, op. a.), kao i nenaplativost računa nakon čega obrtnici ne mogu podmiriti svoje dugove – kazao je Šoić. Zanimljivo je da obrtnik podmirenje obveza garantira osobnom imovinom, a ne kao i tvrtke kapitalom. To je također jedan od razloga zašto se mnogi odluče na zatvaranje prije stvarne propasti. Da je zatvaranje njegova obrta sve izvjesnije, požalio se urar Ivan iz Vinogradske ulice. Poslom se bavi još od 1985. i ne pamti teža vremena.
– Natovarili su nam brojne poreze, a hvale se da su nam pomogli smanjivši nam doprinose za zdravstveno za tri posto. Usto, pored ovoliko praznih gradskih lokala, mi moramo plaćati neizdržive namete privatnika – rekao je Ivan.
Ništa bolje nije ni u kemijskoj čistionici u Zvonimirovoj koja posluje više od 30 godina.
Uprave kao dinosauri
– Prije sam imala nekoliko radnika, a sada imam jednu pomoćnicu. Novca je bilo toliko da smo mogli nabavljati novije strojeve i preurediti prostor, no danas se jedva mogu pokriti troškovi režija – kazala je vlasnica Marina Ritig-Gradiški.
No da ovakva situacija nije novost, objasnio je urbanist Niko Gamulin napomenuvši da je slična situacija zabilježena u vrijeme Domovinskog rata. Obrti su brzo propadali, a nakon rata ponovno su se počeli otvarati.
– Možemo očekivati isti trend nakon završetka krize. Obrtnicima danas rad znatno otežava i sve veći broj trgovačkih centara, no situacija će se u konačnici stabilizirati za obrtnike – vjeruje Gamulin. Dodao je da tu glavnu ulogu imaju gradska i državna uprava, vlasnici najvećeg dijela tih prostora, koje se ponašaju kao dinosauri.
– Spori su i neučinkoviti, ali nešto se mora promijeniti kako bi se ti prostori stavili u funkciju. Time bi se pomoglo poduzetništvu, a grad bi zaživio – kazao je.
>>Zatvoreno 179 obrta u posljednjih 14 mjeseci
