Unatoč smanjenim ambicijama Grada da razvija metropolu, gradi mostove, sportske dvorane i stadione, neki od krupnih projekata i dalje su aktualni. Tako i megalomanska investicija od 50 milijuna eura za gradnju tehnološkog parka, domaće inačice Silicijske doline u SAD-u, na mjestu današnje sveučilišne bolnice u Blatu.
Naime, prema idejnom projektu, na više od 300 tisuća kvadrata svoje bi mjesto kroz tri godine mogli naći poduzetnici usmjereni na razvoj novih tehnologija, ekologije, nano-tehnologije, informatike...
Postoje dozvole
Projekt bi se u cijelosti financirao iz strukturnih fondova EU. Dozvole za gradnju postoje, kao i uporabna i lokacijska dozvola, a osim razvoja tehnologija i proizvodnje, u sklopu tehnoparka sagradili bi se, odnosno nadogradili, sportski objekti, razvojni centri, restorani i dvorane za konferencije.
Vlasnik je Grad
– Sveučilišna bolnica u ovoj financijskoj situaciji vrlo teško može zaživjeti u svojoj prvotnoj namjeni, a tehnološki park donosio bi nove vrijednosti i nove ideje, novu dobit. Proučavajući niz projekata tehnoloških parkova, ponajprije na zapadu, gdje se nalaze na obodima grada, uz prometnice, ta je lokacija idealna, a još postoji mogućnost nadogradnje. A zemljište je u potpunosti u vlasništvu Grada – kazao je Miro Laco, pročelnik Ureda gradonačelnika Milana Bandića, i tako nagovijestio da ipak neće biti ništa od pompozno najavljivanog termalnog kupališta u Blatu.
Smatra da je nužno fokusiranje na nova proizvodna područja, a uključeno bi bilo i Zagrebačko sveučilište koje bi se povezalo s proizvodnjom i tako izravno pridonijelo razvoju posla, primjenjujući znanstvena dostignuća koja se razvijaju u Hrvatskoj.
– Bude li projektna dokumentacija završena ranije, krenuli bismo s investicijama i prije 2015. godine kada bi se mogao osloboditi novac iz fondova. Cijeli se projekt ubrzava, a postigli smo dodatnu akceleraciju jer rohbau već imamo, samo ga trebamo iskoristiti – dodao je Laco.
Vlasnik tehnološkog parka bio bi Grad Zagreb. Zagrebački Silicon Valley uvršten je u Zagrebplan i tako postao jedan od strateških projekata razvoja glavnoga grada koji od početka gospodarske krize stagnira.
Novac iz europskih fondova Grad će moći povući jer ispunjava uvjete poput stopostotnog vlasništva nekretnine, “čiste” dokumentacije, a kako objašnjavaju, i cjelokupan je projekt uvršten u plan prioritetnih investicija i građevinskih pothvata što je glavni kriterij za oslobađanje novca.
Međutim, iako je proračun za ovu godinu smanjen za 130 milijuna kuna, za ovu će investiciju, potvrdio nam je Laco, novca biti, te će se već ubrzo građanima i potencijalnim ulagačima ponuditi za sada jedino mjesto u Zagrebu za razvoj tehnologija koje postoje u svim velikim gradovima Europe i svijeta.
zasto milan bandic nije do danas uhapsen?