Da poznata hrvatska dizajnerska grupa Numen razmišlja o stanovanju, arhitekturi i životu izvan ustaljenih klišeja, znamo i bez činjenice da su nedavno na dizajnerskom D-Day festivalu osobitu pažnju izazvali živim travnatim tepihom, instaliranim između kvartovskih zidova! Između dizajna, umjetnosti i njene primjene u praktičnom životu, Numenov je prostor djelovanja. Njihov hibridni pristup temi stanovanja podrazumijeva fleksibilne stavove svih koji sudjeluju u lancu: arhitekata, urbanista, dizajnera i svih iz lanca infrastrukture koja osigurava elementarne uvjete civilnog i civiliziranog života. No u situaciji inertnog društva koje desetljećima nudi iste regale za opremu stanova, i uporno ne rješava na korist društva gradske prostore, na primjer Zagrebački velesajam, Numen – a to su Nikola Radeljković, Sven Jonke i Christoph Katzler – svakako vrijedi poslušati.
Integrirati ga u grad
Odavno potvrđeni kao “korisni” dizajneri i autori s domaćim i inozemnim dizajnerskim uspjesima, numenovci su lako zamislili što bi, na primjer, valjalo učiniti sa starim zdanjem Zagrebačkog velesajma na korist novih i starih građana te zone. Taj iznimno vrijedan prostor potrebno je u najskorijem roku integrirati u grad i oživjeti, smatra Numen.
Južna tržnica
I to ne isključivo u poslovne ili stambene ili kulturne svrhe. Optimalno bi bilo kombinirati sadržaje kako bi današnji Velesajam mogao funkcionirati kao gradska četvrt sa svim sadržajima.
Sadržaji koji bi se uključili u njega mogli bi riješiti nedostatke susjednih četvrti, ali i grada u cjelini. Sve zgrade koje tehnički mogu funkcionirati mogle bi se, uz manje zahvate, prenamijeniti na način atraktivniji od cjelokupnog novoizgrađenog prostora. I hortikulturu Velesajma bi svakako trebalo očuvati, napominje grupa.
Najavljeni projekt Muzeja arhitekture i dizajna koji se planira graditi sjeverno od MSU-a mogao bi se useliti u jedan od paviljona. Nedostatak zelene tržnice u zapadnom Novom Zagrebu moguće je odlično riješiti u jednom od južnih paviljona, čime bi se dobila najatraktivnija zatvorena tržnica u gradu. Krov i infrastruktura paviljona iskoristivi su i za stanove. A prostor hipodroma također valja uključiti u promišljanje strategije Velesajma, smatraju numenovci. Tolika površina u centru grada rezervirana za nekoliko događanja godišnje i malobrojne jahače izvan je zdrave pameti. Razvoj tog prostora u otvorenu zonu parka, povezanu s Bundekom i Velesajmom, nije velika investicija u odnosu na nemjerljive prednosti za sve stanovnike Novog Zagreba. Odlično bi bilo da jedan od viših paviljona postane i škola, što je prijeka potreba i stanovnicima Kajzerice, ali i novim stanarima kvarta!
Buvljak i bazar su nam jednako strane riječi. Jedna je srpska, druga je turska. Jedan agramer bi to trebao znati. Nije ovo loša ideja, problem je što je to samo nastavak ideje o uništavanju Velesajma, koji je Zagrebu također potreban. Problem je što je to samo još jedna pljačka odgovornih koji su se namjerili na atraktivan prostor.