Dolaskom većeg broja radnika između Prvog i Drugog svjetskog rata prostor Volovčice počinje se širiti počevši od središnjeg dijela oko Moslavačkog trga gdje se podižu obiteljske kuće.
Gradsko poglavarstvo Zagreba na sjednici 16. travnja 1932. donosi zaključak o prodaji 207 parcela na Volovčici te odlučuje da se odmah pristupi izgradnji kanalizacije i ceste, a uporedno da se vrše prodaje i prijenosi parcela. Novinskom izvješću koje o tome govori priložena je stručna skica parcelacije budućih građevinskih čestica na dotadašnjim livadama i oranicama na kojima od toga dana počinje gradnja središnjeg naselja bivše općine Peščenica, odnosno današnje gradske četvrti Peščenica – Žitnjak.
Od početka 1950-ih južnije se podiže Prvomajsko naselje sastavljeno od dvokatnih zgrada koje danas nosi naziv Svetog Josipa Radnika. Prostorom dominiraju tri sedamnaesterokatna nebodera koji se podižu krajem 1960-ih u južnom dijelu, dok se na rubnom sjevernom dijelu nalazi tržnica, sagrađena 1964. godine, te tvornica Cedevita.
Središnja ulica je Ivanićgradska gdje su škola, vrtić, kulturni centar, knjižnica i niz drugih sadržaja.
>>Potomci španjolskih gusara skrasili se na Gornjem gradu
Muzej grada Zagreba poziva vas na prikupljanje predmeta iz povijesti našega grada, iz svih zagrebačkih četvrti.
