Meštrovićev paviljon, popularna 'džamija' ovo ljeto kreće u konstrukcijsku i cjelovitu obnovu vrijednu oko 20,6 milijuna eura, koja bi mogla riješiti brojne probleme s kojima se taj atraktivni izložbeni prostor i Dom hrvatskih likovnih umjetnika suočava već desetljećima. Nastao prema idejnom projektu Ivana Meštrovića, Paviljon na Trgu žrtava fašizma već je doživio niz arhitektonskih intervencija i preinaka koje svjedoče i o turbulentnoj povijesti ovih prostora. Otvoren je 1938. kao Dom likovnih umjetnosti i funkcionalni spomenik, u vrijeme NDH postaje džamija i dobiva minarete, nakon Drugog svjetskog rata Muzej narodne revolucije, a devedesetih se vraća umjetnicima.
Dugoočekivana obnova donijet će statički ojačanu i energetski održivu zgradu, uz povrat brojnih izvornih elemenata zaštićenoga kulturnog dobra, ali i nova tehnološka unaprjeđenja. Izvođenje hitnih mjera na zgradi započelo je još prošle jeseni, a do trenutka predaje izvođačima građevinskih radova izložbena djelatnost će se nastaviti.
Obnova se provodi s idejom vraćanja izvornog stanja, ali uz poboljšanja u skladu sa suvremenim potrebama galerijskog prostora, a nova promišljanja prostora omogućit će i iseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja, koji je dosad koristio oko 20 posto zgrade za urede i depo.
Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka najavila je kao jednu od novosti rezidencijalni prostor za gostujuće umjetnike, koji se sastoji od dijela za boravak i dijela za rad. Prostor se rastvara u prezentacijski dio, odnosno galeriju te multimedijsku „black box“ galeriju u podrumu, koja će služiti za izložbe, ali i prostor za manje konferencije, razgovore s umjetnicima, predavanja, veće sastanke.
Na vanjskom trijemu već se provode radovi, zgrada će se statički ojačati u podrumu i najviše na kupoli koja, napomenula je Andabaka, zbog degradacije i pukotina u betonu ljuske kupole te popucalih staklenih prizmi, predstavlja najveću statičku ugrozu za sigurnost Paviljona i posjetitelja u slučaju budućih potresa.
Uvode se zenitalno osvjetljenje i klima te poboljšava sustav grijanja
Rekonstrukcijom kupole i kupolastog svoda vratit će se zenitalno osvjetljenje galerije Prsten, prema izvornom projektu, uz uvođenje posjetitelju nevidljivog rješenja za njezino zamračivanje. Ugodnijem boravku u tom atraktivnom izložbenom prostoru doprinijet će uvođenje dosad nepostojećeg sustava klimatizacije koji se oslanja na izvorna rješenja ventilacije, a i unaprijedit će se sustav grijanja.
Mijenjaju se podne obloge galerija, projektiran je i novi sustav galerijske rasvjete, dok će galerija Prsten biti pročišćena od fiksnih zidova koje će zamijeniti modularni, pokretni lako prenosivi pregradni zidovi, što je na tragu rješenja koje je prostor originalno imao. Vjetrobran na glavnom ulazu izgrađen za doba Richtera mijenja se elegantnim i manje napadnim rješenjem, a samo predvorje pročišćuje se od svih suvišnih elemenata, najavila je Andabaka.
Zatvara se sporedni ulaz iz doba džamije i otvaraju dva originalna
Podrum zgrade će se staviti u funkciju s brojnim skladišnim prostorima, potpornim prostorijama galerijskoj i strukovnoj djelatnosti Društva. Osigurat će se pristupačnost za osobe smanjene ili bez pokretljivosti svim dijelovima Paviljona, ujedno i prijenos težih umjetnina te rekvizita od podruma do galerije Prsten.
Zatvara se sporedni ulaz koji koji je izgrađen u doba džamije, te se, pored postojećeg centralnog ulaza, otvaraju dva originalna ulaza, od kojih će jedan biti za uredske prostore, pristup sporednim prostorijama i podrumu te ulaz za osobe smanjene pokretljivosti, a drugi za rezidencijalni prostor.
Sredstva za ugovor vrijedan oko 20.6 milijuna eura osiguravaju se iz Fonda solidarnosti, iz Mehanizma za oporavak i otpornost – NPOO – Fond Next Generation EU te iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Obnovu provodi HDLU, korisnik Paviljona od 1938. do 1941. te od devedesetih do danas, prema arhitektonskom projektu Saše Randića i projektu konstrukcijske obnove Vlatke Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, na temelju konzervatorskog elaborata Instituta za povijest umjetnosti. Projekt je predstavljen u okviru dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa „Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet“ koji se održava u Klovićevim dvorima uz retrospektivu velikog umjetnika.
