Na međunarodnoj sceni pojavila se prije 50 godina i odmah je revolucionirala razvoj popularne glazbe. Audiokaseta slavi 50. rođendan i mnogi u doba potpune digitalizacije priželjkuju njezin povratak, piše Deutsche Welle.
Ali treba priznati: kaseta s današnjeg gledišta i nije bila neko čudo tehnike. Ovisno o kvaliteti (tj. cijeni), šum pri reprodukciji koji put potisnuo je snimljeni materijal, mehanički problemi su svako malo prouzročili pravu "salatu", a vremešne kasete i najfiniji pjev pretvarale su u nesnosno zavijanje. Pa ipak, kaseta je revolucionirala tržište pop glazbe i odgojila čitave generacije. Unatoč tome što je prošlo pola stoljeća, a to je za jedan medij jako mnogo, kaseta doživljava novo proljeće. Mixtape-partiji niču poput gljiva poslije kiše, a u međuvremenu je i potražnja za kasetama ponovno porasla.
Dobra kaseta za uspješnu zabavu
Veterani "kasetaške" scene danas sa zadovoljstvom promatraju povratak plastične kutijice s magnetnom trakom. Novinar i autor knjige "Kassetendeck" ("Kasetofon") Jan Drees u razgovoru za Deutsche Welle podsjeća na ulogu koju su kasete odigrale na svom početku kada se snimalo s radioprograma (nezaobilazni Radio Luxemburg) koji su prvi puštali najnovije glazbene trendove. Oni napredniji snimali su čak i igrokaze ili kvizove. Bila je stvar prestiža tko će na nekoj kućnoj zabavi donijeti kasetu s najuspjelijim mixom. No malo tehničko čudo koje je, za razliku od gramofonske ploče, svatko kod kuće mogao sadržajno sastavljati (koji put i raspačavati) po volji, od samog početka nije "mirisala" zaštitnicima autorskih prava. Za njih je kaseta bila i ostala djelo "pirata" koji umnožavanjem zaštićenog materijala kradu kruh glazbenicima i autorima. Borba je trajala toliko dugo dok se GEMA (njemačka inačica ZAMP-a) nije sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća izborila da se na svaku prodanu kasetu doda namet za autorska prava. Namet je bio prilagođen duljini trajanja kaseta pa se tako za onu od 60 minuta plaćalo 19 pfeninga. Današnja borba zaštitnika autorskih prava protiv digitalnih medija i internetskih platformi dokazuje da se povijest ponavlja, samo su objekti napada drugi.
"Home taping is killing music"
Medijska kampanja glazbene industrije iz osamdesetih u obliku naljepnica s natpisom "Home taping is killing music" bi se bez problema mogla naći i na današnjim nosačima zvuka.
Pritom poznavatelji scene poput Jana Dreesa tvrde da snimanje kućnih kompilacija ne utječe negativno na prodaju originalnih nosača zvuka. Drees se u svojoj knjizi osvrće i na različite uloge koje je kaseta odigrala na istoku i zapadu Europe. Osim činjenice da se na istoku kontinenta (kamo je, barem što se tržišne ekonomije tiče, spadala i bivša Jugoslavija) mnogo teže dolazilo do kvalitetnih kaseta i da su one bile osjetno skuplje nego na Zapadu (pa su tu značajnu ulogu odigrali rođaci na privremenom radu), mala traka je odigrala i značajnu ulogu u širenju "kontrarevolucionarnih" ideja. U zemljama u kojima poslije Drugog svjetskog rata nije zavladala demokracija i pluralizam mladi bandovi s izričajem daleko od društvenog mainstreama teško su dolazili do ugovora za snimanje ploča u državnim, partijski kontroliranim poduzećima. Časne iznimke postoje, poput mnogih bandova Jugoslavenskog novog vala koji su nekako pronašli put do državnog izdavača. Onima koji nisu bili te sreće preostalo je snimanje pomoću kućnih kasetofona u vlastitom podrumu. Režimima, poput onog istočnonjemačkog, isto tako nije odgovaralo da mladi snimaju programe zapadnonjemačkih radio postaja i da poslije te snimke kolaju među mladima šireći "ideološki opasan materijal".
U kasetofonu i u galeriji
Danas kaseta doživljava pravu malu renesansu i to ponovno u supkulturnom podzemlju. Poznati indie DJ-evi šalju svoje kasete na festivale, a kasete s poznatog "Melt!" festivala već odavno kruže scenom i u uživaju kultni status. Neke od njih se, da ironija bude veća, mogu digitalno "skinuti" sa stranica festivala. No kaseta je i kao simbol otpora digitalizaciji zauzela istaknuto mjesto u današnjoj pop-kulturi. "Kaseta je preživjela ne samo kao uporabni, nego i kao umjetničkih objekt", kaže Jan Drees. Bilo kao naljepnica, motiv za majice, ali i kao umjetnički objekt, kaseta je sveprisutna. "Mnogi umjetnici od starih kaseta napravili su umjetnička djela koja se izlažu diljem svijeta. Berlinski umjetnik Gregor Hildebrandt specijalizirao se za ovakva djela i među njegovim najvećim poklonicima su i članovi banda Beastie Boys", kaže Drees. Kaseta i dalje živi unatoč 50. rođendanu, u klubovima i u umjetničkim galerijama.
