Mrkva je popularno slatko, korjenasto povrće koje često nalazi svoje mjesto u raznim juhama, varivama, salatama, ali i slasticama. Mnogi će sirovu mrkvu izabrati kao užinu jer, uz slatkasti okus, mrkva je i jako zdrava i niskokalorična namirnica.
Odličan je izvor beta-karotena, prehrambenih vlakana i nekoliko vitamina i minerala. Ipak, ako pretjerate s konzumacijom, mogu nastati neke neželjene nuspojave.
One nastaju zbog previše beta-karotena, molekule odgovorne za narančastu boju mrkve i preteče vitamina A, a veće količine beta-karotena mogu prouzročiti promjenu boje kože.
Karotenemija je stanje koje se događa zbog toga što je karoten molekula koja topi mast. Prevelike količine akumuliraju se u vanjskim dijelovima kože, što rezultira žutom ili narančastom bojom kože, posebice na području dlanova, tabana, koljena i područja oko nosa. Unatoč dramatičnoj posljedici, karotenemija je uglavnom neopasno stanje od kojeg se lako oporavlja.
Diskoloracija kože nastaje kada se beta-katoren akumulira u tkivu. Studija objavljena u veljači 1993. u “The American Journal of Clinical Nutrition”, navodi se da je potrebno oko 10 dana da višak beta-karotena dođe do krvi i nekoliko tjedana da se akumulira u tkivima.
Karotenemija se obično javlja nakon što se beta-karoten konzumira nekoliko tjedana uzastopce, a žute promjene na koži mogu trajati nekoliko mjeseci.
>>Što će se dogoditi ako jedete jedno jaje na dan?
Laž je da "veće količine beta-karotena mogu prouzročiti promjenu boje kože". Pijem pola litre soka od svježe mrkve (cca 1kg mrkve) svako jutro i još ne izgledam kao Oompa Loompa. No pametni znaju da ne treba vjerovati podacima i člancima za koje nisu navedeni ni autori ni istraživanja