Izgorjela fasada doma Cvjetno naselje u Zagrebu otvorila je pitanje sigurnosti studenata u slučaju požara i nedavne energetske obnove tog doma. Zašto se požar, koji je izbio na krovištu spojnog objekta, tako brzo proširio na fasadu četvrtog paviljona i zahvatio četiri kata te hoće li se to događati i na 231 obrazovnoj ustanovi prijavljenoj za energetsku obnovu?
Tema je to na koju upozoravaju vodeći stručnjaci na području zaštite od požara, dok ovaj slučaj istražuje i zagrebačka policija, koja ove navode upravo provjerava kako bi utvrdila je li moglo biti poduzeto nešto da se spriječi požar.
Naime, pri obnovi studentskog doma, kao toplinski izolatori korišteni su vjerojatno gorivi materijali. Samo zahvaljujući brzoj reakciji zagrebačkih vatrogasaca koji su požar lokalizirali za tri minute, spriječena je katastrofa. Kako se zbog energetske obnove debljine izolacijskih slojeva povećavaju gotovo dvostruko pa time i požarno opterećenje pročelja, u propisima EU uvedena su pravila u projektiranju pročelja koja su preuzeta i u hrvatskoj regulativi.
– I ovaj požar upozorava na to da toplinska izolacija ima ključnu ulogu u širenju požara po fasadi. Dovoljno je nekoliko minuta da požar nastao u kutu cijelu prostoriju pretvori u buktinju zbog velike količine zapaljivog materijala u unutrašnjosti.
Nakon toga požar probija kroz prozor, i kako će se dalje ponašati, ovisi o materijalima na fasadi – objasnila je Anđelka Toto Ormuž iz europske udruge Fire Safe Europe koja okuplja stručnjake za zaštitu od požara.
Ako su materijali na fasadi gorivi, požar će se velikom brzinom proširiti na ostale dijelove. Naglašava kako bi sve zgrade javne namjene morale koristiti negorive materijale prilikom obnove. Stručnjaci s Građevinskog fakulteta (GF) u Zagrebu su 2014. proveli ispitivanje kojim su pokazali da fasadni sustavi s negorivim materijalima poput kamene vune sprečavaju širenje požara po fasadi. Isto tako sustavi s gorivim materijalima, ali u kombinaciji s pojasima od negorivih materijala, koji se postavljaju oko prozora, katova i/ili stubišta mogu usporiti širenje vatre. Ne komentirajući konkretan slučaj požara u Cvjetnom naselju, objasnili su da u Hrvatskoj svijest o zaštiti od požara još nije dovoljno razvijena.
– Požare ne možemo spriječiti, ali možemo ublažiti posljedice ispravnim projektiranjem. Postoji cijeli skup mjera zaštite od požara koji se moraju poštovati da bi zgrada bila sigurna u slučaju požara – da se očuva nosivost zgrade, mora se ograničiti nastanak i širenje požara i dima u zgradi, ali i na okolne građevine, omogućiti nesmetanu evakuaciju, a tu je i sigurnost vatrogasaca – istaknula je docentica Marija Jelčić Rukavina s GF-a. Dodaje da postoji zakonska regulativa na nacionalnoj razini, ali se u praksi nekad ne poštuje.
– Prema Izmjenama Pravilnika otpornosti na požar iz srpnja 2015. godine, javni objekti, među kojima je i većina zagrebačkih studentskih domova, razvrstavaju se u vrlo zahtjevne objekte u pogledu zaštite od požara pa moraju imati toplinsku izolaciju usklađenu sa zahtjevima citiranog pravilnika.
U slučaju korištenja teško gorivih izolacija, moraju se izvoditi pojasi od negorivog materijala kojima se sprečava brzo širenje požara po pročelju – ističe stručnjak zaštite od požara Milan Carević. Međutim, iz policije su nam odgovorili da su projekt i elaborat zaštite od požara pregledani u lipnju 2015., a izrađeni su po osnovnom Pravilniku o otpornosti na požar iz 2013. Izmjene i dopune stupile su na snagu dva mjeseca poslije, ali više nisu vezivale projektante Studentskog doma. Do zaključenja broja odgovor izvođača radova nije stigao.
>> 'Bio sam u sobi i osjetio dim. Ubrzo su svi počeli vikati: 'Ajde van''
>> Nije čudno to što je opušak zapalio dom, nego je čista sreća što se to nije dogodilo i prije
Danas se u stanogradnji upotrebljava Stiropor tesko zapaljiv, uopce ne gori, ako je netko ugradio lako zapaljujuci stiropor, radio je ne odgovorno i mora krivicno i materijalno odgovarat.