S obzirom na analizu stanja Gradskih ljekarni pitanje je hoće li uprava Zagrebačkog holdinga dobiti očekivanih 150 milijuna kuna od prodaje 50 posto udjela u tvrtki. Poziv za iskazivanje interesa za kupnju Ljekarni otvoren je do 23. prosinca, a nekoliko zainteresiranih se već javilo.
Ljekarne imaju 36 “poslovnica” u gradu, s kojima je među najvećim zdravstvenim ustanovama u zemlji, te 360 zaposlenih od kojih je 52 na određeno vrijeme.
Iako imaju dobit od 4,7 milijuna kuna, 26 ljekarni posluje s gubitkom, a zaposleni magistri imaju 20-30 posto veće plaće od kolega u privatnom sektoru, odnosno 14.000 kuna bruto u prosjeku.
Povlašten podnajam
Godišnje na osoblje Ljekarni odlazi 63 milijuna kuna. No u usporedbi s nekim županijama, plaće su im ispod prosjeka. Analiza stanja pokazuje da je problem što svaka ljekarna zapošljava svog čistača/dostavljača umjesto da se napravi manja služba za sve ili da se taj posao povjeri vanjskoj tvrtki. Služba podrške im je 20 posto zaposlenih.
Dugoročni problem vlasniku Ljekarni predstavljat će, procjenjuje se, kašnjenje plaćanja HZZO-a za lijekove te osam ljekarni koje su Ljekarne dale, po cijeni ispod tržišne, u najam svojim bivšim zaposlenicima, a koji pak rade po licenci Gradskih ljekarni.
Prednost te tvrtke je što u svakom zagrebačkom kvartu ima “poslovnicu” te što je prihod po ljekarni iznad prosjeka privatnih konkurenata, a na godišnjoj razini riječ je o 270 milijuna kuna.
Galenski laboratorij u Buzinu, izgrađen prije tri godine, također diže vrijednost te gradske tvrtke iako za sada, zbog ograničavajućih propisa, ima slabu proizvodnju i radi niti na polovici svojih kapaciteta.
I radnicima dio
Koliki je potencijal od prodaje osnivačkih prava u Gradskim ljekarnama znat će se po završetku javnog poziva, a u Upravi Holdinga najavili se da će udjele ponuditi i radnicima.
