Nije tajna da je smijeh oblik unutrašnjeg džoginga koji pokreće brojne mišiće, liječi depresiju, bolove u leđima i astmu te djeluje poput masaže lica nakon koje koža postaje elastičnija i mlađa. Poput prave fizičke aktivnosti može dovesti i do 120 otkucaja srca u minuti. Tijekom smijanja raste razina hormona ugode - endorfinai dopamina, a padaju razine stresnih hormona kortizola i adrenalina. Depresivni i anksiozni ljudi, koji se uspiju nasmijati, doživljavaju olakšanje.
- Smijeh može pomoći liječenju mnogih bolesti, ne samo depresije. Nesanica, probavne smetnje i neka druga teža oboljenja mogu biti ublažena kurom smijeha. Bolovi u leđima, astma, kolitis, dermatitis, hipertenzija, čir, upala jetre - sve su to bolesti kod kojih smijeh pomaže. Čak i postotak kolesterola u krvi opada u tijelu koje je često izloženo napadima smijeha, ističe psihijatrica Mirjana Horvat, dodajući kako ljudi koji se mnogo smiju puno rjeđe obolijevaju od onih koji se rijetko ili nikada ne smiju.
I zato je, kaže, važno svakodnevno raditi na tome da budemo dobro raspoloženi, da se sami dovedemo u takvo stanje, čak i u one dane kada najradije ne bismo izašli iz kuće.
Dokazano je da imunološki sustav, naša prirodna barijera protiv vanjskih agresivnih agenata poput virusa i bakterija, može biti stimuliran smijehom. Imunološki i živčani sustavkomuniciraju izmešu sebe i mešusobno si pomažu. Pod utjecajem smijeha raste broj i snaga stanica koje se bore protiv uljeza.
- Kada se smijemo, cijeli organizam je prisiljen na fizičku aktivnost, koja se prvo očituje na muskulaturi. Mišići nogu, ruku i prsnog koša se opuštaju. Otuda i ono karakteristično hvatanje za trbuh tijekom smijeha - kaže profesor kineziologije Bojan Vukelić.
- Prvi mišići koji su uključeni u proces smijanja- oni su na licu. U pogonu ih je ukupno petnaest, od velikog jagodičnog do malog risoriusa. Smijeh nas čini ljepšima jer facijalni mišići, koji se pokreću prilikom smijanja, djeluju kao gimnastika za našu kožu čineći je elastičnijom. I jeftinije je nego ići na masažu lica- zaključuje Vukelić.
Trebate li pak brzi recept za podizanje raspoloženja, naši sugovornici tvrde - smijte se na silu jer i glumljeni smijeh je koristan zazdravlje, ionpokreće niz mišića koji se aktiviraju u pravom smijehu. Ako baš nikako ne uspijevate navući osmijeh na lice, neki liječnici sugeriraju da se poslužite tehnikama koje primjenjuju glumci. Duboko udahnite nekoliko sekundi pa desetak sekundi zadržite dah. Izdahnite ritmički u nekoliko navrata kako bi se oponašao ritam spontnog smijeha. Ovom tehnikom glumci uče ono poznato gromoglasno smijanje. To je jednostavna vježba kojom se uz malo pojačanu koncentraciju postižu odlični rezultati. Uz smijeh, za podizanje raspoloženja vrlo je koristanples. Osim što ćete slušati omiljenu glazbu i sagorjeti kalorije, plesom stimulirate receptore zadovoljstva u mozgu.
- Ples pomaće u savladavanju najkritičnijih problema s kojima se susrećemo kroz pokušaje uključivanja tjelesne aktivnosti u svakodnevni život, a to su motivacija i kontinuiranost provođenja. Kako ples asocira na zabavu i ležernost, a ne na kruto poštivanje pravila i disciplinu, lakše je savladati početni otpor prema uključivanju tjelesne aktivnosti ( plesa) u svakodnevni život. Obilježja kao što su multidimenzionalnost, glazba, izražavanje emocija, mogućnost odmakaod svakodnevnih obrazaca, pogoduju kontinuiranosti njegova provođenja. Pogodan je kao oblik tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine,a dokazano podiže energiju i dobro raspoloženje - kaže psihijatrica Horvat.
