Na Facebooku se dnevno objavi više od 6 milijardi fotografija, a na YouTubeu svaki se dan stavi više filmića nego što je glazbena industrija izdala spotova u 60 godina! Nekritičnost mladih i djece kad je riječ o internetu krije brojne zamke kakve su još prije koju godinu bile nepoznate. Međunarodna konferencija "Keeping Children and Young People Safe Online" održana prošli mjesec u Varšavi okupila je niz stručnjaka s područja zaštite djece i mladih, škola, predstavnika internetskih kompanija, policije itd., a raspravljalo se o ovisnosti djece o internetu, komercijalizaciji djece, dobrim i lošim stranama smartphone aplikacija i drugim kontroverzama suvremene tehnologije.
FB nema odgovore
Kao problem iznesen je podatak istraživanja da se 34% djece u dobi od 9 do 13 godina koristi Facebookom iako je propisana dobna granica od 13 godina, međutim, te se granice ne drže svi.
– Predstavnica FB-a bila je bombardirana pitanjima, na kraju je odustala – ispričala nam je Sandra Tolić, mag. psihologije s Hrabrog telefona, koja je sudjelovala na konferenciji.
Vođeni podacima kao što je taj da djeca i mladi do 19 godina u Velikoj Britaniji potroše godišnje 12 milijardi funta džeparca i novca stečenog honorarnim radom, razne kompanije stalno osmišljavaju sofisticirane metode komercijalizacije djece. Tako je pametni telefon instrument kojim ih mame na kupnju nekih proizvoda. Naime, za većinu aplikacija za smartphoneove pri instalaciji se traži nepotrebno puno informacija, među kojima i pristup osobnim podacima. Tako se događa da tinejdžer sa smartphoneom u džepu prolazi ulicom, i u trenutku dobije na mail obavijest da se u dućanu 100 metara dalje prodaju, primjerice, skateboardi uz 50% sniženja. Lociran je GPS-om, a ponuda je odabrana temeljem stranica koje je prethodno pretraživao.
Kompanija koja proizvodi pahuljice "hvatala" je klince na chatu i nudila im novac kako bi oni prijateljima hvalili i preporučivali te pahuljice. Kad su to otkrilo, platili su veliku globu.
Fantomska vibracija
Na konferenciji je objašnjen i novi poremećaj: sindrom fantomske vibracije. Riječ je o ovisnosti o mobitelu u kojoj se javlja anksioznost u slučaju ako mobitel ne vibrira određeni broj puta u danu.
– Čeka nas veliki napredak tehnologije u kratkom roku. Koliko će se aplikacijama život pojednostaviti, toliko to nosi i opasnosti, stoga je vrlo važno ulagati u edukaciju djece dok su još mala, o prednostima i opasnostima interneta. Treba ih naučiti da budu kritični, a tu veliku ulogu imaju roditelji sa svojim iskustvom – kaže S. Tolić, roditeljima poručivši da se na Hrabrom telefonu uvijek mogu posavjetovati i o tome.
>>Facebook: Ne ostavljajte ružne komentare, prebit će vas, ošišati...
